Dosta se ljudi zadnje vrijeme žali na oboljenja u kojima dominiraju respiratorne poteškoće, ponajviše kašalj koji zna potrajati, usprkos liječenju, duže vremena. Kakva je situacija i koje su preporuke struke po pitanju prevencije, traženja stručne pomoći i ublažavanja simptoma pitali smo prim.spec. infektologije, našu vrsnu liječnicu Opće bolnice Dubrovnik, Ljiljanu Betica Radić koja upozorava da, unatoč činjenici da se većina respiratornih infekcija javlja češće u zimskim mjesecima, određene vrste virusa su prisutnije u ovo doba godine.
-U pravilu se radi o blažim infekcijama gornjeg dišnog sustava tipa prehlade. Većinom su to virusne infekcije uzrokovane enterovirusima, adenovirusima, parainfluencom, ali i novim koronavirusima čemu svjedočimo ove sezone. Respiratorne infekcije mogu biti uzrokovane i bakterijama i alergijama. Od bakterija to su najčešće streptokoki, bordetele, mikoplazme, legionele. Uobičajeni simptomi respiratornih infekcija su curenje nosa, kihanje, grlobolja, glavobolja, kašalj, povišena temperatura, umor – rekla nam je Betica Radić, osvrćući se posebno na najprisutniju vrstu virusa.
Enterovirusi i korona
-Enterovirusi su posebno aktivni tijekom ljetnih mjeseci, mogu uzrokovati infekcije dišnog sustava, crijevne infekcije, ali i teške infekcije poput meningitisa ili miokarditisa. Glavni put prijenosa je fekalno-oralni, jer se širi kontaminiranom vodom, hranom odnosno kontaktom sa zaraženom osobom, ali i kapljičnim putem kihanjem i kašljanjem. U ovu skupinu spada i polio virus – uzročnik dječje paralize, protiv kojeg se cijepimo, a zadnjih godina posebna pozornost je usmjerena na enterovirus D68 koji kod djece može izazvati ozbiljne respiratorne infekcije i akutnu mlohavu paralizu te enterovirus 71 koji također izaziva neurološke komplikacije – pojasnila nam je Betica Radić, osvrćući se i na koronu.
-Novi koronavirusi – SARS-CoV-2 – su zbog svoje visoke zaraznosti prisutni i ljeti, još uvijek ne pokazuju sezonalnost. Povoljna je situacija što je i dalje prisutna varijanta Omicron sa svojim subvarijantama, koje u pravilu uzrokuju infekcije gornjih dišnih puteva. Većina ljudi je zaštićena cjepivom ili preboljelom infekcijom, tako je bolest potencijalno opasna samo za starije i imunokompromitirane. Za oboljele postoje učinkoviti antivirusni lijekovi: Paxlovid tablete ili Remdesivir infuzije – kazala je epidemiologinja.
Prevencija i liječenje
Kao i kod svih infekcija, ističe Betica Radić, najvažnije su preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje infekcija: izbjegavanje mjesta s velikim brojem ljudi, posebno u zatvorenim prostorima, redovita higijena tijela, pranje ruku, uzimanje dovoljno tekućine, prilagođena prehrana, fizička aktivnost, uredan san i cijepiti se protiv bolesti za koje postoje učinkovita cjepiva.
-Ako respiratorna bolest ne prolazi unutar prva 3 dana potrebno se javiti liječniku, ili ukoliko se radi o rizičnim pacijentima bolest treba što prije dijagnosticirati, jer ako se radi o gripi ili COVID-u potrebno je primijeniti ciljane antivirusne lijekove, a za bakterijske infekcije odgovarajuće antibiotike. Liječenje većine virusnih infekcija je simptomatsko, uzimanje dovoljno tekućine, odmaranje, od lijekova analgoantipiretici (paracetamol, ibuprofen), uz važnu napomenu da antibiotici neće pomoći kod virusnih infekcija. Važno je izbjegavati nepotrebnu upotrebu antibiotika i primijeniti ih samo kod bakterijskih bolesti. Antibiotici ne djeluju preventivno, a glavni su razlog za nastanak rezistencija bakterija na antibiotike – završila je Betica Radić.