Vlada je konačno predstavila dugoočekivanu poreznu reformu. U planu je izmjena čak šest poreznih zakona i to: Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o poreznoj upravi i Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Uz njih, a naravno s misijom uspješne implementacije novih zakonskih odredbi, trebat će mijenjati i brojne podzakonske akte. Ključne se novosti, koje će se naravno itekako reflektirati na građane, odnose na visinu poreza na dohodak, neoporezivog dijela dohotka te uvođenje poreza na nekretnine. Glavni je cilj, pojašnjavaju vladajući, uspostava pravednog poreznog sustava.
Porez na dohodak
Tako bi se od 1. siječnja 2025. trebala smanjiti gornja granica više i niže stope poreza na dohodak, ovisno o veličini mjesta prebivališta. Općine će ubuduće moći odrediti najniže stope poreza na dohodak do 20 posto, manji gradovi do 21 posto, veći gradovi i županijska središta do 22 posto, dok će Grad Zagreb moći primijeniti stopu do 23 posto. Gornje stope bit će ograničene na 30 posto za općine, 31 posto za gradove, 32 posto za veće gradove i županijska središta te 33 posto za Zagreb. Donji limiti ostaju na 15 posto za niže i 25 posto za više stope. Ujedno, u planu je povećanje neoporezivog dijela dohotka, takozvani osobni odbitak, s 560 na 600 eura. Obje bi izmjene, optimistični su vladajući, trebale rezultirati većim plaćama zaposlenih.
— Načelno je dobro rasteretiti, odnosno smanjiti porez na dohodak. S tim da treba imati na umu da će od njega profitirati srednji sloj stanovništva, dok oni najsiromašniji na žalost neće imati od toga nikakve koristi. Za njih će trebati iznaći neko drugo rješenje – napominje izvanredni profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, doktor ekonomije Tonći Svilokos.
Nekretnine
Vrlo je izgledno da će se od 1. siječnja 2025. uvesti novi porez na nekretnine koji će biti obvezan za sve jedinice lokalne samouprave. Prazni stanovi, ali i oni u kratkotrajnom najmu oporezivat će se od 60 centi do 8 eura po četvornom metru. 80 posto prihoda od tog poreza trebalo bi ići lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi. Jedinice lokalne samouprave dobivaju poprilične ovlasti. Naime, upravo one bi trebale postati te koje će određivati visinu poreza na nekretnine na svom području. Već je poznato, prema izjavama dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića kako bi se za Grad uvela najveća stopa, točnije 8 eura po metru četvornom. No, važno je istaknuti kako će postojati i određena izuzeća. Upravo na značaj tih izuzeća upućuje i naš ekonomski stručnjak.
— Naravno da određene nekretnine treba izuzeti od oporezivanja. Primarno mislim na prve nekretnine, one koje nisu useljive, na neatraktivnim su područjima pa ih nije lako prodati i slično… – navodi Tonći Svilokos.
Upravo u tom smijeru, prema izjavama resornog ministra i premijera, se i krenulo s izuzećem. Naime, od poreza bi trebale biti izuzete nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti, kao i one u kojima je onemogućeno funkcionalno stanovanje. Ujedno, one nekretnine čiji vlasnici u dugoročnom najmu imaju podstanarebarem deset mjeseci godišnje. Navedeno bi trebalo, uz ostale predviđene mjere vezano za regulaciju kratkoročnog primarno turističkog najma, pripomoći rješavanju problema manjka stanova za dugoročan najam na tržištu, te previsoke cijene koje si prosječan građanin ne može priuštiti.
Uvođenje reda
I agenti za nekretnine podržavaju inicijativu vladajućih.
— Mišljenja sam, kao i mnogi moji kolege da je nužno uvesti reda u stambenu politiku. Kruži podatak da oko milijun stambenih jedinica u državi nije u funkciji stanovanja, odnosno ili su stanovi prazni, ili se iznajmljuju u turizmu. Dubrovnik kao turistički centar je posebno osjetljiv na sve negativne posljedice koje su se nakupile kao rezultat kontinuiranog nereda. Činjenica jest da se unatoč svim novogradnjama, količina stambenog prostora u Gradu i okolici stalno smanjuje, jer se stambeni prostor godinama intenzivno pretvara u poslovni, popularno rečeno apartmane. Grad prestaje biti grad i pretvara se u tuiristički rezort. U isto vrijeme, stanovnicima grada je sve teže i sve skuplje pronaći životni prostor. Sve te promjene se događaju postepeno pa mnogi od nas nisu ni svjesni koliko je taj trend uzeo maha. Ali možda bi bilo najbolje pogledati kako se s godinama mijenja broj djece po gradskim školama. Načelno, dakle, situaciju treba riješiti. Hoće li zakonodavac na kraju donijeti dobro ili loše rješenje, to tek trebamo vidjeti – kazao nam je dugogodišnji agent za nekretnine Željko Ćapin, kojeg smo pitali i kakva je trenutno situacija na tržištu nekretnina kod nas, po pitanju potražnje i cijena.
— Potražnja je u Dubrovniku uvijek visoka. Mi godinama nemamo na tržištu dovoljno stambenih jedinica, pa se broj obitelji s neriješenim stambenim pitanjem, ili barem neadekvatno riješenim, stalno povećava, akumulira. Jedan broj ljudi je rješenje našao u okolnim općinama. Što se cijena tiče, sve je veći raskorak između očekivanja prodavatelja i mogućnosti kupaca – pojasnio nam je Ćapin koji je ipak, kao i ekonomist Tonći Svilokos, skeptičan po pitanju provedbe najavljenih novih zakonskih rješenja.
Publica curate!
— Gledajući širu društvenu sliku, u općem je interesu da se što više stanova koristi za stanovanje, umjesto da se grade nove zgrade u ionako prenapučenom i devastiranom prostoru. Također, povećanjem poreza na turistički najam stambenih jedinica potaknulo bi se da se dio tih stanova preusmjeri u stanovanje, odnosno u dugoročni najam. To su u suštini dobre namjere, ali vidjet ćemo hoće li zakonodavac znasti dobre namjere pretvoriti u provediv, pravedan, održiv i smislen zakon. Nama je puno lakše prodati nekrentinu kada je potražnja velika, a ponuda mala, kao što je sada slučaj. Ali isto tako, za nas kao građane, kao dio ovog društva, u interesu je da se jedan ovako važan segment uredi. Za sve nas i za budućnost naše djece. Publica curate! – poručio je Ćapin.
— Moj je dojam da za sada još uvijek nema definitivne odluke da će se ta nova porezna politika zasigurno i provesti. Ispituju se za sada još uvijek stavovi građana, davaju se nekakvi prijedlozi, nude se nekakva rješenja i onda se gleda kako građani reagiraju. Sve što sam ja do sada iščitao iz medija izgleda dosta dobro pod uvjetom da se zaista sve to skupa i provede u djelo – završio je Svilokos.