‘Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku’ naziv je novog djela autora prof. emer. dr. sc. Đura Benića i izv. prof. dr. sc. Marije Benić Penava predstavljenog danas u amfiteatru Sveučilišnog kampusa. Kako nam je pojasnio profesor Benić, djelo popunjava prazninu u hrvatskoj ekonomskoj literaturi s područja ekonomske misli staroga i srednjega vijeka. No, nije ‘čista’ ekonomija…
– Radi se o tematici koja nije dosad bila istražena na ovim prostorima, pogotovo primjerice, islamskoj ekonomskoj misli relativno malo istraženoj u Europi, osim Saudijske Arabije. Izazov je bio izmijeniti neke stereotipe koji su bili prezentirani u udžbenicima kada sam sam studirao. Također, moja kćer profesorica je povijesti koja se bavi različitim povijesnim tematikama, stoga smo napravili istraživanje koje je trajao pet godina, a to je ekonomska misao u srednjem vijeku. Kronološki smo ušli i u srednji vijek, pa sve do kršćanskih utjecaja na ekonomiju, zbog doprinosa autora iz tog razdoblja. Sviejt se prilagađavao novim uvjetima kapitalizma gdje normativnog pristupa problematici nema zbog toga što dolazi nova ekonomija kao takva – istaknuo j danas profesor Benić naglašavajući kako se radi zanimljivoj tematici koja nije istražena dovoljno, a koja je i danas izrazito korisna.
– Bez povijesti nema ničeg. Knjiga može biti zanimljiva i ljudima različitih interesa. Dosta je ekonomije ali i dosta povijesti, sociologije, filozofije, politologije… Pa ako hoćete – i prava – pogotovo kada govorimo o antičkom Rimu, rimskom pravu – naglasio je Benić. Kritičan je na pitanje jesu li ljudi danas više zainteresiraniji za ekonomiju, u trenutnim velikim društvenim promjenama. Zanima li ljude ekonomija?
– Zavisi kako gdje i kako o čemu. U Dubrovniku, koliko pratim zadnjih deset godina, mlade interesiraju samo apartmani. To rezultira strahovitim padom interesa za studiranje u Dubrovniku, a pogotovo studitarnje ekonomije. A apartmani su dio gospodarstva, dio ekonomije. Za one koji hoće studirati ekonomiju, za one koji žele znati više o svijetu oko sebe, ekonomija ima putova smjernica kuda i kako – zaključio je Benić, autor čija je monografija rezultat petogodišnjeg istraživanja a čiji veći dio donosi podatke prvi put dostupne široj javnosti.
Broj bibliografskih jedinica kojima se autori koriste u radu impresivan je – ukupno 373 izvora među kojima je 201 knjiga i 91 članak te 1285 bilješki. Monografija je bogato ilustrirana te je upotpunjena dodatnim digitalnim sadržajima (158 javno dostupnih dokumenata i videozapisa). Knjiga je podijeljena u dva temeljna dijela: Ekonomska misao u starom vijeku i Ekonomska misao u srednjem vijeku. Prvi se dio sastoji od šest poglavlja (Ekonomske ideje i misli u Bibliji, Mezopotamija, Kina, Indija, Grčka i Rim), a drugi od dva (Islamska ekonomska misao i Kršćanska ekonomska misao).
Monografija se može digitalno prelistati na ovoj poveznici.
– Djelo autora Đure Benića i Marije Benić Penave Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku nesvakidašnji je i dobrodošao iskorak u ekonomsko-povijesnoj analizi i analizi ekonomske misli. Zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj ekonomskoj znanosti zahvaljujući širokom obuhvatu i kompetentnom pronicanju u dubinu ekonomskih spoznaja gotovo zaboravljene, ali ne i manje aktualne antičke i srednjovjekovne ekonomske misli. Začudna znanstvena svježina mislilaca staroga i srednjeg vijeka u inovativnoj znanstvenoj interpretaciji i kritičkom propitivanju autora dobiva puni smisao. (…) Rukopis je vrijedno izvorno znanstveno djelo kojim se popunjava uočljiva praznina u hrvatskoj ekonomskoj literaturi. On je potreban poticaj dubljem promišljanju naravi ekonomske aktivnosti i odnosa javnog dobra i privatnog interesa te učinkovitoj upotrebi oskudnih resursa koja uključuje prihvatljivu razinu ekonomskih i socijalnih nejednakosti s osloncem na trajnost ekonomske misli u starom i srednjem vijeku – u svojoj recenziji istaknuo je prof. dr. sc. Ivo Družić, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Uzajaman rad oboje autora rezultirao je zanimljivim spojem tradicionalnog i modernog pristupa obradi ove vrlo zahtjevne i kompleksne problematike. Djelo je namijenjeno široj čitateljskoj publici. Knjiga je pisana kao znanstvena monografija, a ne kao udžbenik, ali s obzirom na vrlo preglednu strukturu, sustavnu obradu tema i opsežnu upotrijebljenu literaturu, može se primjenjivati u nastavi u predmetima iz povijesti ekonomske misli. Svrha analize ekonomske misli u starom i srednjem vijeku nije samo otkrivanje znanstvenih istina o prošlosti nego i pokušaj stručnjaka da se na temelju znanstvenih činjenica o proteklim događajima i pojavama otkriju i važne spoznaje o sadašnjosti i budućnosti. Riječ je o kapitalnom djelu o ovoj tematici kakvo dosad nije objavljeno ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim državama bivše Jugoslavije – naglasila je prof. dr. sc. Alka Obadić, redovita profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.