Pavle i Đivo, dubrovačkoj djeci već poznate i drage edukativne maskote Dubrovačkih muzeja, glavni su junaci nove pustolovine koja se događa u žitnici „Rupe“. Nakon vrlo uspješne slikovnice „Pavle i Đivo u vremeplovu Republike“, novo izdanje Dubrovačkih muzeja „Pavle i Đivo u Rupama“ zapravo je ilustrirani edukativni vodič uz stalni postav Etnografskog muzeja.
Vremeplov je ovaj put junake izbacio u „Rupama“, gdje im se, uz stare pomagače – miša Vuka, kučka Ruđera i mačku Cvijetu, pridružuje i sova Bete, a Đivo obnaša jako važnu državnu funkciju, koju mu je povjerila Dubrovačka Republika: jedan je od trojice plemića, nadzornika za žito u državnoj žitnici.
– Je li časno obnašao tu dužnost ili ju je pokušao iskoristiti za osobni probitak, uvjerit ćete se sami – navodi u uvodu autorica Aleksandra Piteša Orešković, muzejska pedagoginja Dubrovačkih muzeja, te napominje kako se danas u „Rupama“ nalazi Etnografski muzej kroz čiju nas zgradu i postav vode Pavle i Đivo.
– Njihove nove pustolovine prepune su starih, već pomalo zaboravljenih, priča o načinu života vaših djedova i pradjedova, te svjedoče o nepresušnom bogatstvu našega kraja, koji moramo otrgnuti zaboravu, sačuvati i prenositi na nove naraštaje – objašnjava autorica budućem malom čitatelju, upozoravajući ga da će se „prateći dijalog Pavle i Điva prisjetiti riječi koje smo zaboravili, a dio su naše baštine i tradicije – našega posebnog izričaja: dubrovačkoga i konavoskoga.“
Kako bi se priča mogla pratiti, neovisno o dobi i razumijevanju dijalekta, većina je dijaloga prepričana, pojednostavljena i prepoznatljivo obojena, a na kraju je dan i rječnik. U priči o „Rupama“, kroz koju vode Pavle i Đivo, objašnjena je uloga i značaj nekadašnje žitnice Dubrovačke Republike, te su predstavljeni gotovo svi eksponati iz stalnog postava Etnografskog muzeja po glavnim temama. Kroz ratarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, pčelarstvo, ribarstvo je objašnjeno tradicijsko gospodarstvo, a obrađena je i ruralna arhitektura, kao i rukotvorstvo dubrovačkog kraja i to preko narodnih nošnji i nakita.
Uz autoricu Aleksandru Pitešu Orešković, na ovom izdanju angažirana je ista ekipa kao i na prvoj slikovnici – dr. sc. Ivo Orešković kao autor dijaloga, Robert Kralj kao autor ilustracija, te Marko Giljača koji je zaslužan za grafičko oblikovanje i pripremu. Stručnu redakturu teksta je napravila Liljana Kovačić, lekturu i korekturu konavoskog dijalekta i rječnika Katica Radić, a lekturu i korekturu dubrovačkog dijalekta i rječnika Ivona Michl.
Slikovnicu će predstaviti učenici 5., 6. i 7. razreda OŠ Marina Getaldića u petak, 27. siječnja, u sklopu programa Noći muzeja.