Dupin koji se tri dana borio za život kod otoka Lastova spašen je, otplivao je prema svome jatu i više, po svoj prilici, nije životno ugrožen. Spasili su ga mještani. Kako neslužbeno doznaje Slobodna Dalmacija, jedna gospođa mu je pomogla, skinula mu je flaks koji je bio omotan oko peraje, a pomogla mu je da izbaci i nepoznati predmet koji mu je zapeo u ustima.
Dupin je otplivao za brodicom prema otvorenom moru. Kasnije je u blizini viđen i stariji dupin, pa se lokalci, koji su mu pomogli, nadaju da se sretno vratio svom jatu. Dupin je zadnji puta viđen kod Zaglava.
No, s objavama lokalaca ne slaže se Turistička zajednica Lastovo koje je objavilo nešto drugačiju informaciju.
– Naš je ozlijeđeni dupin sinoć došao k sebi i, nakon pozdravnog skoka, otplivao. Želimo malenom da nađe familiju i sasvim se oporavi – napisali su oni kratko, ne spominjući “pomoć lokalaca”. Ova objava TZ-a Lastovo izazvala je žustru raspravu. Tako je dupin izazvao “rat” između TZ-a Lastovo i lokalaca jer se sada ne zna tko je i je li zaista pomogao dupinu. Jedino što se sa sigurnošću zna je to da je dupin otplovio i da ga više nema u vidokrugu.
U priču se uključilo i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije napisavši priopćenje, koje je objavio Park prirode Lastovsko otočje. U uputama je stajalo da se stanovništvo ne približava ozlijeđenom dupinu.
– Nastavno na sve informacije s terena te nakon konzultacija sa stručnjacima, utvrđeno je da mladi dupin ima ozljedu samo na leđnoj peraji. Konzultacijama s prof. dr. sc. Tomislavom Gomerčićem, prof. dr. sc. Martinom Đuras, dr. sc. Grgurom Pleslićem iz udruge ‘Plavi svijet‘ te prof. emeritusom Đurom Huberom koji je upoznat sa stanjem na terenu, utvrđeno je i da dupin nije u agoniji, stoga se eutanazija neće provoditi – stajalo je u priopćenju.
Naveli su i da je “boravak ozlijeđenog dupina u blizini obale uobičajeno (već zabilježeno) ponašanje u slučajevima kada je jedinka ozlijeđena i u nevolji. Iako prema mišljenju stručnjaka ozljeda nije opasna po život, dupin je mladunče te ga je potrebno nadzirati. Uzimajući u obzir sve navedeno, mladog dupina koji se zadržava u blizini obale u Ublima ne treba uznemiravati i potrebno ga je nadzirati”.
– Osobito je potrebno komunicirati s građanima i posjetiteljima o važnosti da je dupina strogo zabranjeno uznemiravati, približavati mu se, plivati u njegovoj blizini ili pokušavati stupiti u kontakt sa sisavcem – priopćilo je ministarstvo. Kako se navelo u dopisu, u slučaju namjernog uznemiravanja ili nepoštivanja uputa čuvara ili stručnjaka, čuvari odmah trebaju obavijesti nadležnu policijsku postaju ili Državni inspektorat.
Ova rečenica je znakovita, jer one koji su uznemiravali dupina možda čeka i kazna, a oni je prema neslužbenim informacijama nisu uznemiravali, već su joj nastojali pomoći.
Što o ovom slučaju misli prof. dr. Alen Soldo, s Odjela studije mora Sveučilišta u Splitu.
– Iz ove cijele priče ne zna se tko je u pravu. Jesu li to lokalci koji kažu da su pomogli dupinu, je li to TZ Lastovo, Park prirode Lastovsko otočje, Ministarstvo zaštite okoliša… No, ukoliko su lokalci spasili dupinu život, jer on bi zasigurno uginuo u idućim vremenima, da mu nije, kako kažu lokalci, skinuta krenu, odnosno izvađen taj komad iz usta, tim ljudima treba odati priznanje, a ne im prijetiti mogućim sankcijama. Istina je da se po zakonu dupine ne smije uznemiravati, jer je to zabranjeno, ali ako “uznemiravanje” dupinu spašava život ne vidim što bi tu bilo sporno. Približavanje dupinu, uznemiravanje dupina ima negativan utjecaj na životinju, ali ako se maknu mriže, krene, predmeti iz usta onda je to “dobro uznemiravanje – naveo je dr. Soldo.
Dodao je da je loše da dupin ima u sebi ili na sebi neko strano tijelo, jer ga to dovodi sigurno do smrti.
– Morate znati da su dupini vrlo razigrani sisavci i njima je interakcija s čovjekom normalna stvar i normalna pojava. Oni su svjesni ljudi, rado se s njima druže i oni se tako postavljaju. Radi se o najinteligentnijim sisavcima u kojih je odnos mozga i tijela veći nego kod čovjeka, pa su možda i inteligentniji od ljudi – kazuje dr. Soldo.
– U Jadranu postoji nekoliko vrsta dupina kojima je on stalno stanište. Dok recimo, u Jadranu nema kitova, osim onih koji “zalutaju” u Jadran, a oni u Jadran zalaze rijetko. Jadran je za kitove malo more, u kojemu nema dovoljno hrane. S druge strane kitovi žive u Mediteranu i ponekad kroz Otrant (Otrantska vrata) zalaze u Jadran. Kada uđu kroz Otrant, teško im je izići iz njega i teško se orijentiraju. Otrant jest širok 72 kilometra, ali se kitovi znaju nasukati na talijanskoj strani Jadrana koja je puno plića i pjeskovitija. Kod nas, na našoj strani Jadrana nikada se nisu nasukali, jer je konfiguracija naše obale drugačija od talijanske – zaključio je.
Screenshot: Velimir Vrzić Underwater Explorer/Facebook