Dubrovačkoj biskupiji vraćeno je ovog petka 210 matičnih knjiga te jedna knjiga ostale evidencije. Riječ je o posljednjem, većem dijelu matičnih knjiga oduzetih nakon Drugog svjetskog rata. Zapisnik o primopredaji potpisali su župan Nikola Dobroslavić i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Do ovog povrata došlo je zbog ugovora Svete Stolice i Republike hrvatske o suradnji na području kulture i sporazuma između Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske iz listopada 2005. o povratku crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjiga iz državnih institucija, a koje su za vrijeme komunističkog režima bile nezakonito otete Katoličkoj crkvi.
-Ovim postupkom imamo preko 1600 knjiga u našem arhivu, preko 90 posto knjiga nam je vraćeno, još je malo preostalo za vratiti. Danas smo vratili njih 211. Kroz njih možemo pratiti cijelu povijest ovog kraja od rođenja do smrti, a najstarija je knjiga ona iz Župe na Suđurđu iz 1580. Po njima možemo pratiti od Tridenta pa nadalje život i sve što se događa od rođenja, krštenja, vjenčanja i sprovoda. Sve su to matice koje se redovito upisuju do današnjeg dana – rekao je biskup Glasnović.
Na pitanje kakva je budućnost ovih knjiga, biskup je odgovorio da je njihova budućnost kulturne naravi, da je to povijest koja nam govori.
-Dio može pomoći i u demografskim istraživanjima, mogu se izvući imena, toponimi iz povijesti. Plan je sve digitalizirati, jedan dio je već digitaliziran. Dobro ćemo ih čuvati. Oko toga ima dosta posla – rekao je biskup.
Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je ovo drugi put da se Biskupiji vraćaju matične knjige nakon 2008. Naglasio je kako su danas vratili najveći dio knjiga koje su bile Biskupiji oduzete u vrijeme totalitarnog režima.
-Preostalo je još nekoliko knjiga u Državnom arhivu te se nadam da će i one biti vrlo brzo vraćene. Dio knjiga vraćen je dok je Ured državne uprave bio u Ministarstvu uprave, sada je decentralizacijom on prešao u nadležnost županije pa smo predali te knjige ocu biskupu. Drago mi je da je time završila taj jedan negativan tijek povijesti kada su se knjige oduzimale od onih koji su ih kreirali i pisali svojevrsnu povijest cijelog ovog područja. Do sada su knjige bile u matičnim uredima i dio njih je bio i skeniran te se nalazio u Zagrebu. O njima su se vodili registri – naglasio je Dobroslavić.
Iz Biskupije objašnjavaju kako je ovo treća veća etapa primopredaje matičnih knjiga Dubrovačke biskupije, koja je pokrenuta 2021. godine. U prvoj etapi povrata matičnih knjiga 11. ožujka 2008. godine iz Državnog arhiva u Dubrovniku Dubrovačkoj biskupije predano je 500 matičnih knjiga. Druga etapa započela je 2016. godine službenim dopisivanjem između Dubrovačke biskupije i Ministarstva uprave zaduženog za skrb o matičnim knjigama, a završila je 5. rujna 2019. godine primopredajom 199 matičnih knjiga i 21 knjige ostale evidencije iz matičnih ureda Dubrovačkoj biskupiji. S ovom primopredajom u Arhivu Dubrovačke biskupije, uz ostalo gradivo, čuva se 1636 matičnih knjiga i knjiga stanja duša, te 32 knjige indeksa.
Katolička Crkva službeno je započela s vođenjem matičnih knjiga još u 16. stoljeću, kad je na 24. sjednici Tridentskog koncila, 11. studenog 1563. godine, donesena odredba da župnici vode matice krštenih i vjenčanih. Donesena odredba se rano počela primjenjivati u Dubrovačkoj nadbiskupiji, pa je tako najstarija matična knjiga s dubrovačkog područja matica umrlih župe Suđurađ na Šipanu, koja potječe iz 1580. godine.
Župnici su takve matične knjige vodili na latinskom jeziku u narativnom obliku sve do prve polovice 19. stoljeća kad je austrijska vlada 1816. godine u Dalmaciji uvela tabelarni sustav prema propisima koje je još austrijski car Josip II. uveo 1784. godine za Austriju. Zbog sedisvakancije, i pripremanja preuređenja crkvene organizacije u Dalmaciji, ta se odredba u Dubrovačkoj biskupiji sustavno počela provoditi od 1825. godine. Od tada su župnici usporedno vodili dvije vrste matice, jedne na latinskom jeziku u narativnom obliku, te druge na talijanskom, kasnije na hrvatskom jeziku u tabelarnom obliku. Uglavnom su te matice, vođene u tabelarnom obliku po austrijskim propisima, bile oduzete Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj nakon završetka Drugog svjetskog rata, da bi se početkom 21. stoljeća pokrenuo proces njihova povrata. Nakon što je Dubrovačka biskupija obnovila samostan sv. Klare 2004. godine i u njegovom istočnom krilu smjestila i adekvatno opremila spremište arhiva, započela je i s postupnim prikupljanjem starijih matičnih knjiga iz župnih ureda, naglašavaju iz Biskupije.