Omiljena profesorica hrvatskog jezika u dubrovačkoj Turističkoj i ugostiteljskoj školi Marija Maja Milošević ima novi projekt. To je rječnik dubrovačkih pojmova, izraza i riječi koje se vezuju za rad u ugostiteljskim objektima naziva ‘Dubrovački na pjatu’. Ideja o nastanku kratkog popisa dubrovačko–hrvatskih riječi vezanih za ugostiteljstvo (predmeta i jela) rodila se prije godinu dana u razgovorima s Izmirom Brautović i Davorom Mage, članovima udruge Govorimo dubrovački.
-Na to nas je navela situacija u dubrovačkim ugostiteljskim objektima (a i u trgovinama) koji tijekom nekoliko posljednjih godina zapošljavaju mahom nedubrovčane. Gostujući zaposlenici ne razumiju ni najjednostavnije dubrovačke riječi pa se domaći gosti osjećaju kao da su u nekom tuđem gradu. Prvobitna ideja bila je napisati samo dvadesetak najčešćih dubrovačkih riječi koje su još uvijek u svakodnevnoj uporabi, no njihov broj ubrzo je prerastao početnu ideju. Prerastanje se, zapravo, počelo događati u svim pravcima. Budući da sam nastavnica u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik, razgovarajući o ovoj problematici u zbornici, veliku pomoć svojim poznavanjem dubrovačkog govora dali su kolege Dube Vidlička i Nikša Grabovac – istaknula je autorica Maja Milošević.
-Potom je sve krenulo kao lavina; svi su pokazali želju sudjelovati u ovom projektu pa su se u nekoliko dana pojavili prijevodi ovih riječi na engleskom, francuskom, talijanskom, španjolskom, njemačkom jeziku. Zbog aktualnosti situacije naši učenici, koji su mi nesebično pomogli u prepisivanju i dotjerivanju ovog rječnika (posebna zahvalnost Ani Baletić iz 3. tg), dodali su i kineski prijevod, najviše radi unošenja humora u cijelu priču. Google prevoditelj imao je ključnu ulogu u tome. U međuvremenu je gospar Davor Mage, utemeljitelj udruge Govorimo dubrovački, napravio popis od ukupno dvadeset tri naziva riba i školjaka, i to na standardnom hrvatskom jeziku, otočkom govoru i onom dužobalnih mjesta, potom stručnom, latinskom jeziku te dubrovačkom nazivu za ribe i školjke. Uskoro su postavljene i dvije strate (tipizirana bordo platna obješena na pročeljima zgrada na početku gradskih ulica na kojima stoje reklamni natpisi s piktogramima otiskani bijelom bojom) na gruškoj peskariji i u povijesnoj jezgri za što je ova udruga dobila dopuštenje Konzervatorskog odjela i Sanitata – naglasila je Milošević.
Namjera je bila dubrovačke nazive s peskarija oživjeti u svakodnevnom govoru. Baš kao i s ovim rječnikom, namjera je očuvati identitet grada i govoriti dubrovački.
-Stoga je sasvim prirodno i taj popis dodan u ovaj mali rječnik. Kao šlag na torti dobili smo i prekrasne fotografije jela koja se spominju u rječniku, a snimili su ih učenici kuharskog smjera na praktičnoj nastavi u kuhinji naše škole zajedno sa svojim mentorima. Na kraju je i ravnatelj škole Antun Perušina poslao svoje fotografije podmorja i lova riba i školjki koje se spominju u dijelu Nazivi čestih riba i školjaka na ribarnicama.
Sve je bilo spremno za tisak već u ožujku 2020., no pojava pandemije koronavirusa sve je zaustavila. Srećom, ne zauvijek. Ljudska želja za preživljavanjem neupitna je, a ovo jest neka vrsta preživljavanja, prkosa i želje za nastavkom života pa makar ga zvali ‘novim normalnim’ – reći će.
-Kako Škola za život i nalaže, ovo je bila prava međupredmetna suradnja na razini škole koja je dala koristan, prepoznatljiv i vrlo upotrebljiv uradak koji se može (a vjerojatno i hoće) nadopunjavati i obogaćivati novim saznanjima, koji može vrijediti naraštajima učenika koji će se obrazovati u našoj školi i svim sezonskim djelatnicima koji dođu raditi u naš grad i susretnu se s problemom nerazumijevanja lokalnog govora – zaključila je.
U radu na ovom malom projektu sudjelovali su savjetnici za dubrovački govor Dube Vidlička i Nikša Grabovac, Ivana Ljubimir Dobroslavić (prijevod na engleski i talijanski jezik), Nike Ljubimir (prijevod na njemački jezik), Barbara Di Ceglie (prijevod na španjolski jezik), Marina Kristić Kulušić (prijevod na francuski jezik), učenici 3. tg i 4.b (prijevod na kineski jezik uz pomoć Google prevoditelja), Udruga Govorimo dubrovački i njen predsjednik Davor Mage, grafička urednica Ana Misir. Fotografije jela podijelila je s nastavnica kuharstva i njeni učenici na praktičnoj nastavi Marija Bazdan, a fotografije podmorja je udijelio ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina. Naslovnicu je nacrtala Lucijana Margaretić, autorica ‘Sinjorina’, veselih, šarenih slika lijepih žena u ambijentu našega lijepog Grada.
Rječnik možete pogledati ovdje.