Knjiga ''Dubrovački komini'' Jadranke Ničetić predstavljena je ovog petka u čitaonici Državnog arhiva Dubrovnik.
Autorica je u svojoj knjizi izvukla priče i pripovijesti iz arhiva, opisujući kako se i kad pojedino jelo blagovalo.
– Radi se o izuzetnom interdisciplinarnom radu u koji je uloženo puno truda i vremena. Tijekom istraživanja autorica je koristila različite izvore: stare rukom napisane knjižice recepata, koji su zadržani u izvornom obliku, kazivače-priređivače, različite regionalne kuharice, povijesne i etnološke izvore, stara književna djela, rječnike, ali i tiskovine starijeg i mlađeg datuma – istaknula je uvodno etnologinja Zrinka Režić Tolj predstavljajući ovu nadasve zanimljivu knjigu, dodavši kako ona može biti zanimljiva svakome, ljudima različitih struka, kuharima, etnolozima, povjesničarima, vodičima, turističkim radnicima.
– Važnost prehrane za postojanje je neupitna, ali treba istaknuti i njenu važnost za identitet ljudi nekog mjesta, u ovom slučaju našeg dubrovačkog kraja. Važnost gastronomije u etno-antropološkom smislu dobro je osjetila i predstavila autorica ove knjige – naglasila je.
U uvodnom dijelu rada opisani su običaji vezani uz dan Setog Vlaha, Pokladni i Korizmeni običaji, običaji za Varin dan, Mladence, Materice i Očiće i Božićni običaji.
– Budući da je hrana neizostavni dio svakog običaja, ova knjiga predstavlja u etnološkom smislu – sretnu kombinaciju. S receptima podjeljenima prema klasičnim gastronomskim kategorijama autorica isprepliće razne pripovijesti, zgode, šale, rugalice, ,uzrečice i poslovice – istaknula je uz ostalo Zrinka Režić Tolj.
Sama autorica Jadranka Ničetić istaknula je kako je njeno israživanje trajalo dugih osam godina, a osim rada na izvorima, koristila je razna književna djela, usmene predaje iz razgovora s našim sugrađanima, stare recepte naših nona.
– Najteži posao bio je što uvrstiti u ovu knjigu. Na kraju sam izabrala one ričete koje su se ponavljale. Nadam se da ćete njegovati i nuditi drugima ta lijepa naša jela – poručila je Jadranka Ničetić.
Na predstavljanju je govorio i povjesničar Nikša Selmani.