Grad Dubrovnik planira u iduća dva mjeseca prestati izdavati nove dozvole za apartmane u povijesnoj jezgri, a do kraja godine novu kategorizaciju u stambenim zgradama. Najavio je to gradonačelnik Mato Franković proteklog tjedna u nacionalnom mediju, ističući među ostalim kako se ne radi o zabrani, već o regulaciji. Upravo ovu mogućnost, da gradovi i općine ograniče broj apartmana, daje novi Zakon o turizmu. Glavni izvršni direktor i suosnivač Direct Bookera za najam privatnog smještaja Nino Dubretić za DuList je kratko komentirao najavljene zabrane.
-Što se tiče najavljenih zabrana, a u kontekstu prenapućenosti povijesne jezgre i/ili pomaganja mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja, moj komentar je da osim što će to znatno ‘udariti’ tržište investicija i ‘oboriti’ vrijednost nekretnina, vidim i problem u tome da se zabrani mladima i domaćim ljudima da zarađuju u ovome gradu. Smatram kako treba ‘pogodovati’ onome tko ovdje plaća poreze i puni budžet. Domaćima bi trebalo omogućiti daljnje investiranje. Prvi apartman bi nekoj mladoj obitelji mogao biti poticaj za investiciju. Što ako ga ne može pokrenuti između ostaloga zbog ovakvih zabrana? – naveo je. Komentirao je i moguće povećanje paušalnog poreza po krevetu za turističko iznajmljivanje, odnosno isticanje Dubrovnika u kontekstu jednog od gradova koji bio mogao ići u maksimalno povećanje.
— Treba prvo vidjeti hoće li uopće do toga doći. Svakako, oduvijek govorim da trošak iznajmljivača treba sagledati iz širega kuta, kroz sve ono što plaćaju – paušalne poreze i prireze, turističku članarinu, pristojbu, PDV na rad s agencijskim kućama… Mislim da nisu tako mala davanja iznajmljivača i da sve skupa čine jedan lijep i ozbiljan prihod organima vlasti. U slučaju povećanja, ako se ide u smjeru usporavanja iznajmljivanja, konkretno bi se mogao taj budžet reinvestirati kroz produljenje sezone ili kroz stanogradnju i rješavanje stambenog pitanja mladima. Vodi se sve oko teme koju bi trebalo podržati, a to je da bi se u Gradu trebalo i živjeti. Otvoriti grad cijelom svijetu po istim uvjetima, kao domaćem čovjeku – slažem se, nije ispravno, ali također smatram da nije ispravno svima sve zabraniti, već treba naći mjeru za domaće ljude kako bi ovdje mogli raditi i živjeti, a ne da zbog zabrana i oni moraju seliti – naglasio je.
‘Nastavlja s napadima’
Gradski vijećnik Andro Vlahušić u priopćenju za medije se osvrnuo na najave o smanjenju broja smještajnih jedinica u privatnom smještaju.
— Nakon stupanja novoga Zakona o turizmu, Mato Franković nastavlja s napadima na obitelji i građane Dubrovnika koji se bave djelatnosti privatnoga smještaja te građane koji zarađuju od turista smještenih u privatnom smještaju. Nakon najava o ukidanju pet tisuća postelja u privatnome smještaju, ponovno se najavljuju nove mjere kao što su potpuna zabrana obavljanja djelatnosti iznajmljivanja turistima u višestambenim zgradama te zabrana novih apartmana u povijesnoj jezgri. Ni Mato Franković, ni koalicijski partneri, kao ni Turistička zajednica nisu objavili, a kamoli napravili analizu kako bi izgledao dubrovački turizam bez velikoga dijela privatnoga smještaja te kakva bi bila demografska, socijalna i gospodarska slika grada Dubrovnika – istaknuo je među ostalim u priopćenju.
3934 ležaja
Iz Grada Dubrovnika su se ovog utorka oglasili kako je u povijesnoj jezgri sveukupno 3994 ležajeva.
— Slijedom informacija do sada iznesenih u javnom prostoru, a koje su se odnosile na broj kreveta i pomoćnih ležajeva u povijesnoj jezgri, naglasak je bio na broju ležajeva u privatnom smještaju, dok u ukupan broj ležajeva na području stare gradske jezgre nisu bili uključeni oni u nekomercijalnom smještaju. Stoga, zbog cjelovitosti informacije i s obzirom na povećani interes javnosti na navedenu temu, iznosimo podatak o sveukupnom broju ležajeva u povijesnoj jezgri Dubrovnika, a koji iznosi 3994 ležaja. Naime, prema aktualnim podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika na području povijesne jezgre evidentirana su 2002 osnovna ležaja u privatnom smještaju te 1052 osnovna ležaja kojima upravljaju obrti i tvrtke, odnosno njih 3054. U evidenciji se u dvije gore navedene kategorije vodi i 298 pomoćnih kreveta, čime se ovaj broj povećava na 3.352 kreveta. U nekomercijalnom smještaju još je 603 kreveta, odnosno 529 osnovnih i 74 pomoćna ležaja. Uz 39 ležajeva u hotelskom smještaju sveukupan broj ležajeva, osnovnih i pomoćnih, unutar povijesne jezgre iznosi 3994 – navode iz Grada Dubrovnika.