Dom Marina Držića i Prirodoslovni muzej Dubrovnik pozivaju na otvorenje izložbe ‘Držićev životinjski svijet’, u petak, 8. prosinca u 19.30 sati, u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Ova posebna izložba rezultat je stručne i kreativne međuinstitucionalne suradnje dvije dubrovačke ustanove u kulturi, a njen ključni element je životinja kao nadahnuće u književnom stvaralaštvu Marina Držića. Ne samo da je najveći hrvatski komediograf u svoja djela uključio brojne pripadnike životinjskog svijeta već je i sam nosio zanimljiv zoonadimak – Vidra.
Autorice izložbe su Ana Čučević, viša kustosica i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik te Valerija Jurjević, kustosica Doma Marina Držića. Autorice likovnog postava izložbe su akademske slikarice i muzejske pedagoginje Dubravka Tullio i Jasmina Runje.
Izložba predstavlja dio bogatstva životinjskog svijeta u književnom stvaralaštvu Marina Držića preko odabranih ulomaka iz tri drame: Dundo Maroje, Grižula i Novela od Stanca oko kojih su oblikovane četiri izložbene cjeline, dok se peta cjelina temelji na Držićevom zoonadimku Vidra. Interpretacija životinjskog svijeta u određenom Držićevom djelu ostvarena je izlaganjem eksponata životinja iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik koje se spominju u navedenom ulomku, likovnim prikazom ostalih životinja i ambijenata u kojem se odigrava radnja, te pratećim tekstovima na informativnim panoima.
‘Slučajno ili ne, pisac je nosio životinjski nadimak Vidra, pa je možda i zbog njega bio sklon u svoje tekstove uključiti zaista veliki broj zooleksema“ navodi u katalogu Valerija Jurjević te dodaje kako izložba „pokazuje bogatstvo i širinu književnog stvaralaštva Marina Držića koji je u svoja djela uključio mnoge razine ljudskog iskustva kroz bezvremenske teme i motive, uključujući u njih i brojne životinje.’
Budući da su u postavu, osim eksponata iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, korištene ilustracije životinja i ambijenata Dubravke Tullio i Jasmine Runje, Ana Čučević u katalogu ističe
„Infiltrirajući likovnu umjetnost kao alat komunikacije izložbe, postiže se atraktivnost, osobitost i originalnost postava. Ova izložba stoga predstavlja uspješnu sinergiju triju elemenata: književnog stvaralaštva, likovne umjetnosti i znanosti (biologije).“