Nakon što se Grad Dubrovnik danas oglasio kako se zbog usvojena dva žalben navoda na postupak javne nabave za modernizaciju javne rasvjete mora izmijeniti dokumentacija, obrazloženje svih usvojenih žalbenih navoda objavila je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Komisija je, podsjetimo, prihvatila dva žalbena navoda tri tvrtke koje su uložile žalbu na postupak javne nabave Grada Dubrovnika za modernizaciju javne rasvjete. Na sadržaj dokumentacije o nabavi žalbe su uložili Lipapromet, TEP i Hrvatski Telekom.
Kako se navodi u obrazloženju DKOM-a, osporavajući zakonitost dokumentacije o nabavi žalitelj Lipapromet d.o.o., Zagreb u bitnome ističe da naručitelj propisivanjem dimenzija (promjera) svjetiljki pogoduje proizvođaču Philips i njegovim proizvodima koje navodi u žalbi.
Lipapromet je, naime, naveo da su za dio svjetiljaka namijenjenih za cestovnu rasvjetu, propisani određeni promjeri tijela svjetiljaka te smatra da takvo propisivanje uvjeta ‘nema nikakvog smisla u pogledu tehničkih, financijskih niti estetskih prednosti za naručitelja.
-Ističe da uvjetovanje tri različita promjera veličine kućišta predstavlja potencijalnu štetu za naručitelja jer je u praksi gotovo nemoguće pronaći više proizvođača svjetiljaka koje imaju dimenzije svjetiljaka upravo u traženim pozicijama, odnosno ističe da će tehničke specifikacije moći zadovoljiti isključivo jedan proizvođač svjetiljaka i to Philips (…) – dio je obrazloženja DKOM-a iz kojega se vidi na što je Lipapromet uložio žalbu.
Ocjenjujući žalbeni navod utvrđeno je činjenično stanje iz kojeg proizlazi da je naručitelj dokumentacijom o nabavi propisao da su zahtjevi tehničke specifikacije predmeta nabave, vrsta, kvaliteta i količina, u cijelosti iskazani u troškovniku te dalje proizlazi da su troškovnikom propisane konkretne tehničke karakteristike. Među strankama je sporno je li naručitelj traženim tehničkim karakteristikama pogodovao proizvođaču Philips koji jedini sa svojim svjetiljkama može zadovoljiti tražene tehničke karakteristike. Žalitelj prvotno ističe da su tražene dimenzije svjetiljki indikativne jer upućuju na ovog konkretnog proizvođača. Iz utvrđenog činjeničnog stanja dalje proizlazi da je naručitelj dostavio dokaze, odnosno tehničku dokumentaciju za pet proizvođača svjetiljki, navodeći da time otklanja dvojbu da pored proizvođača Philips, postoje i drugi proizvođači koji svojim proizvodima udovoljavaju traženim tehničkim karakteristikama. Međutim, utvrđeno je da se iz priložene dokazne građe ne može otkloniti prigovor žalitelja s obzirom na to da nije utvrđeno, da pored preferiranog proizvođača, postoji još minimalno jedan proizvođač koji svojim proizvodom može kumulativno zadovoljiti sve tražene tehničke specifikacije. Slijedom navedenog, postupajući po pravilu o teretu dokazivanja iz članka 403. ZJN 2016, ovo tijelo ocjenjuje da naručitelj u konkretnom slučaju dostavljenim dokazima nije s uspjehom osporio tvrdnje žalitelja, slijedom čega se žalbeni navod ocjenjuje kao osnovan – ističe se u rješenju DKOM-a.
Ovdje treba podsjetiti kako je DuList, prije raspisivanja postupka javne nabave, pisao o nepravilnostima tijekom slaganja uvjeta natječaja.
Usvojena je i žalba koja se tiče mogućnosti uključivanja u napredni sustav upravljanja Smart city. Naime, kako navodi DKOM u objašnjenju, utvrđeno je da je Pravilnikom propisana obveza da svjetiljke moraju biti spremne za uključivanje u napredni sustav upravljanja (Smart city). Proizlazi nadalje da je među strankama nesporno da se povezivanje u napredni sustav upravljanja može izvršiti naknadno, no sporno je među strankama trebaju li svjetiljke već sada biti opremljene priključnicom u koju će se spojiti nadglednik (što smatraju žalitelji) ili se spajanje nadglednika može ostvariti na način da se žile kabela spajaju na DALI BUS sabirnicu koja već postoji unutar tijela svjetiljke (što smatra naručitelj).
-Iz dostavljenog dokaza žalitelja Hrvatski telekom d.d., Zagreb proizlazi da se žalitelj obratio Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje u bitnome navodi da svjetiljka mora sadržavati minimalno jednu standardiziranu priključnicu na koju se može priključiti bežični komunikacijski nadglednik. Stoga se ne može prihvatiti argumentacija naručitelja o spajanju nadglednika putem žile kabela na DALI BUS sabirnicu s obzirom na to da iz dostavljenih dokaza ne proizlazi da bi takvo rješenje bilo sukladno Pravilniku koji propisuje da svjetiljke, između ostaloga moraju biti spremne za mogućnost regulacije svjetlosnog toka daljinskom kontrolom razina osvijetljenosti (ili snage) dodavanjem nadglednika (controller), odnosno moraju biti spremne za sustav Internet stvari (IoT ready) s opcijom samostalnog GPS pozicioniranja. Nadalje, ne može se prihvatiti argumentacija naručitelja da dostavljeni dokaz u vidu pojašnjenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nije relevantan jer nije služben, niti ovjeren od strane nadležnog ministarstva, s obzirom na to da je navedeni dopis poslan s adrese e-pošte „javnost@mingor.hr“, Službe za odnose s javnošću i protokol, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te s obzirom na to da naručitelj sukladno članku 403. ZJN 2016 ne dostavlja dokaze iz kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje da se ne radi o „službenom“ dokumentu, odnosno „ne ovjerenom“ dokumentu spomenutog ministarstva. Slijedom navedenog, žalbeni navod ocijenjen je kao osnovan – objašnjenje je Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
Cijelo rješenje možete pogledati ovdje.
Fotografija je ilustrativne naravi
