Uklanjanje borova iz Ulice kralja Tomislava izazvalo je popriličnu buru u dubrovačkoj javnosti. Doduše, zgroženi građani prosvjedovali su samo preko društvenih mreža, a ovakva reakcija začuđuje budući da se o novom drvoredu govori zadnje dvije godine. Zanimalo nas je stoga u kakvom su stanju bili sad već uklonjeni borovi.
Iz gradske tvrtke Vrtlar ističu za DuList kako je drvored alepskih borova, u Ulici kralja Tomislava, oblikovan 1968. godine, sadnicama alepskog bora za koje se pretpostavlja da su bile stare oko 10 godina.
-Izračunom se dobiva da se radi o stablima starijim od 65 godina. Uzme li se u obzir činjenica kako je prosječni životni vijek stabla alepskog bora, koji raste u urbanim uvjetima, oko 80 godina, tada je jasno da se radi o stablima koja su dosegla svoju fiziološku zrelost. Općenito, promatrajući predmetni, krnji drvored alepskih borova kao jedinstvenu cjelinu, tada sa sigurnošću možemo zaključiti kako se radi o izrazito neperspektivnom drvoredu, predisponiranom na skoro propadanje jedinki od kojih je sačinjen.
Naravno da su u sklopu drvoreda neke jedinke alepskog bora bile boljeg zdravstvenog stanja i imale manje statičkih nedostataka od većine ostalih jedinki, ali stabla u drvoredu treba promatrati i vrednovati kao cjelinu, a ne nikako kao zasebno posađena stabla u nekom parku – smatraju u ovoj gradskoj tvrtki zaduženoj za javno zelenilo i hortikulturu. Napominju i kako revitalizacija predmetnog, krnjeg drvoreda, s obzirom na vrstu i starost stabala od koje je sačinjen i s obzirom na česte iskope u zoni njihovog žilišta, nažalost nije bila moguća.
-Pojedina stabla iz predmetnog drvoreda zadržala bi možda nešto dužu opstojnost, ali tada ne bi mogli govoriti o drvoredu, već o pojedinačnim stablima, preostalim iz nekadašnjeg drvoreda i sve skupa ne bi imalo smisla. Osim estetskog doprinosa urbanim sredinama, koji je nesumnjivo jako važan i poželjan, od drvoreda se mora zahtijevati da isti ne predstavlja visok stupanj sigurnosnog rizika za korisnike prostora. Preostala stabla u predmetnom drvoredu, generalno govoreći, predstavljala su sigurnosni rizik, ponajviše zato jer su unutar njihovih žilišta više puta obavljani različiti iskopi, što zbog izmjene podzemne infrastrukture, što iz nekih drugih nekih drugih razloga, a sve skupa je negativno utjecalo na mehaničku komponentu korijena stabala. Iskopi u zoni žilišta temeljni su razlog naginjanju i čestim izvalama predmetnih drvorednih stabala iz korijena – objašnjavaju iz Vrtara.
Zašto brijest?
Borovi su uklonjeni, a u idućih sedam mjeseci planirana je sadnja 32 stabla brijesta. Zašto brijest i ima li ove vrste na našem području?, zanimalo nas je dalje.
Brijest je, navode iz Vrtara, rod listopadnih stabala koji broji oko 40 poznatih vrsta, a u slobodnoj prirodi dolazi i do međusobnog križanja različitih vrsta brijesta. Na širem dubrovačkom području, u zajednici duba medunca i crnog jasena, raste i poljski brijest (Ulmus minor). Uglavnom se radi o samoniklim šumskim stablima, a kao ukrasno soliterno, urbano stablo poljski brijest susrećemo prilično rijetko.
Iz Gradske uprave pak, napominju kako je listopadna vrsta odbrana iz sljedećih razloga: poboljšanje kvalitete zraka, smanjenje buke, smanjenje efekta urbanog otoka topline, veći doprinos bioraznolikosti, bolja prilagodba urbanim uvjetima kao što su suše, vjetar i onečišćenje, estetskog učinka smjene godišnjih doba. Dodaju i kako je brijest stablo koje je od pamtivijeka prisutno na našim prostorima (Gruško polje, Montovjerna, Rijeka dubrovačka, Kupari, Pelješac), a danas imamo još samo soliterne primjerke starih stabala brijestova jer ih je nametnik koji izaziva tzv. Holandsku bolest skoro istrijebio.
U sklopu projekta novog drvoreda sadit će se hibridna vrsta, naglašavaju iz Grada Dubrovnika, otporna na Holandsku bolest i druge poznate štetnike, te svojim karakteristikama izrazito pogodnim za sadnju u urbanim uvjetima kao što su otpornost na sušu, vjetar, onečišćenje, ima veliku apsorpciju Co2 te filtraciju zraka.
Više o ovoj vrsti doznajemo i iz Vrtlara.
-Navedeni hibrid brijesta, prema dostupnim informacijama, zadovoljava klimatskim i svim ostalim okolišnim uvjetima na poziciji planiranoj za sadnju. Ovaj hibrid brijesta bi prema specifikacijama trebao razviti široku, visoku krošnju stožastog oblika, dobro filtrirati čestice iz zraka, također dobro bi trebao podnositi orezivanja kao i manja mehanička oštećenja kore (promet i slično) koja su česta u urbanim sredinama. Treba naglasiti kako u Dubrovniku do sada nemamo nikakva iskustva s predmetnim hibridom brijesta te kako njihovu dobru prilagodbu datim stanišnim uvjetima ne možemo potvrditi iskustveno – zaključuju za DuList iz Vrtlara.