Pred medijima 21. stoljeća stoji nebrojeno izazova. Osim osnovnih postulata struke istinitog, točnog, nepristranog, poštenog i uravnoteženog izvještavanja, prezentacija samih vijesti postala je jedna od najkrucijalnih odrednica pravovremenog dopiranja do čitatelja.
Potpuno svjesni toga DuList je ušao u svoju novu eru i u vremenu u kojem tiskani mediji iz dana u dan gube tiražu rijetki su se odvažili na ulaganja. Mi smo napravili upravo to. Odbacili smo staro i prihvatili novo kako bi potpunim redizajnom i dalje bili ono što najbolje znamo biti – vaš omiljen tjednik. Sam proces je bio dugotrajan, a glavna pokretačka snaga krije se iza imena renomirane dizajnerske tvrtke ĐukićPavlović. Diplomirani dizajneri Zoran Đukić iz Dubrovnika, Jan Pavlović iz Zagreba u suradnji Hrvojem Živčićem također iz Zagreba potpisuju naš novi vizualni identitet, a u razgovoru za DuList podijelili su neke od tajni cijelog procesa.
Koja vam je bila glavna misao vodilja?
ĐUKIĆ: Misao vodilja je bila pomiriti na nešto što bi mi htjeli, nekakav dizajnerski proizvod i nešto što je u mogućnosti tog tjednika koji se slaže brzim tempom. Htjeli smo naći sredinu između praktičnog i umjetničkog pristupa. Htjeli smo napraviti set elemenata s kojima će redakciji biti jednostavno raditi, a koji će kroz vrijeme davati dobar proizvod.
Kolika je razlika u odnosu na stari dizajn?
ĐUKIĆ: Pa nebo i zemlja. Htjeli smo se maknuti od izgleda lokalnog tjednika, ali da to zapravo ostanemo u očima čitatelja.
Što je dobar proizvod, odnosno zašto je ovo bolji proizvod?
ĐUKIĆ: U odnosu na prijašnji dizajn htjeli smo dosta pročistiti situciju. Reducirali smo boje, sjene, oblike kako bi dobili nešto preglednije, čitljivije, jasnije. U svakom slučaju jasnoća nam je u prvom planu. Krajnji rezultat je jasno vidljiv, a što se tiče proizvodnje sadržaja redakciji je raznim programskim alatima olakšan rad. Trudili smo se dinamizirati svaku stranicu. Dosada je to bio pretjerano ravnomjeran ritam gdje su nizane teme jednake važnosti. Sada smo se trudili da na svakoj stranici ima veći broj informacija na koje se čitatelj može ‘uloviti’. Poanta je bila imati što više izdvojenih sadržaja, pokušati imati redovite infografike i sl.
Je li to pristup koji odgovara prosječnom hrvatskom čitatelju?
ĐUKIĆ: Trend u hrvatskom novinarstvu je takav da na svakoj stranici imate previše elemenata koji ‘vrište’. To je poprilično histerično. S druge strane, primjeri iz inozemstva su gotovo potpuno suprotni. Idući korak nakon takve histerije je uređivanje i vodeće novine u svijetu se vraćaju tom ‘stara škola’ pristupu. Na neki način u tom smjeru smo išli i mi.
ŽIVČIĆ: Ali ipak nam se činilo da ako do kraja budemo išli u tom smjeru da ćemo dobiti nešto što je prečisto i nešto s čime se čitatelji neće moći poistovjetiti. Nakon prvih minimalističkih verzija, ipak smo uvrstili i življe elemente koji spajaju organizaciju i strukturu s dinamikom i jasnoćom. Taj ‘kombo’ je ono što DuList izdvaja od konkurencije, a po našem mišljenju većina mainstream medija u Hrvatskoj su vizualno prezasićeni. Tu će najviše doći do izražaja jasnoća i čitljivost. Sadržaj je lakše konzumirati na takav način, publika reagira na to, makar i nesvjesno. U ovom dizajnu unutar istog sustava, napisi su složeni svaki put na drugačiji način što će pružiti dojam dosljednosti kao i identiteta DuLista.
Koji su vam bili izazovi prilikom redizajna loga?
PAVLOVIĆ: Na naslovnici je prije logo duList i natpis Dubrovački tjednik bio jednako važan. To smo htjeli izbjeći i promijeniti, i približiti taj vizualni identitet današnjem vremenu. Sam izgled loga proizašao je iz analize postojećih novinskih logotipa, ali htjeli smo zadržati tu notu sredine da ne bude ni preozbiljno, ali ni prešareno.
ŽIVČIĆ: Većina novinskih logotipa koristi nekoliko uobičajenih boja. Crna boja daje dojam ozbiljnosti, ima stav.
Što vam je bio najveći izazov za izmijeniti?
PAVLOVIĆ: Najveći izazov bio je postići da svaki budući broj izgleda onako kako je to namijenjeno. S obzirom na prirodu posla svaki napis je drugačiji, ali vizualni štih i ideja moraju biti isti. S tom mišlju prilagođen je proces i izrada sadržaja za grafičku ekipu DuLista.
ŽIVČIĆ: Što se tiče samih rubrika, ozbiljniji dio novine bio je malo lakši za napraviti, dok je ovaj zabavni i opušteni bio izazov. Kako smo već rekli princip je isti kroz cijelu novinu, ali mora se napraviti jasna razlika između primjerice politike, ekonomije i noćnog života. Sad sve ima svoju zasluženu notu.
Oko čega ste se najviše ‘lomili’?
ŽIVČIĆ: Sve novine imaju ograničen i zadan broj elemenata. Praksa je pokazala koji najbolje funkcioniraju i naš zadatak je bio unutar tih okvira (teksta, fotografije, citata itd.) postići nešto originalno i naravno različito.
Ono što posebno upada u oči je izostanak naše karakteristične crvene boje s naslovnice. Zašto ste išli tim smjerom?
ĐUKIĆ: Htjeli smo se odvojiti od konkurencije, a kako smo rekli, htjeli smo napraviti jedan čišći i prozračniji dojam. Na neki način to je podrazumijevalo da na naslovnici nema velikih crvenih ploha. Upravo zato i sam logo nije ‘na nečemu’ nego je samostalan. Tu smo i napravili najveći kontrast u odnosu na prije. Oblikovne elemente smo se trudili napraviti manje vidljivima tako da sadržaj dolazi u prvi plan. Moramo naglasiti kako ovakav proizvod, pogotovo nekome tko nije u dizajnu izgleda kao da sam od sebe nastane, ali nije baš tako. Ovo nam je bio tromjesečni projekt i ‘upucano’ je jako puno truda. Male sitne izmjene mijenjale su i duh svega tako da ništa nije prepušteno slučaju.
‘Njihova’ je i KABOGA
Ova mlada dizajnerska ekipa nije nepoznata na našim prostorima, a odgovorni su i za vizualni identitet nedavno otvorenog ljetnikovca Bunić Kaboga.
– To je bio zanimljiv projekt jer nam je bio izazov pomiriti ciljane skupine. S jedne strane tu je recimo prosječan turist, a s druge neki fetivi Dubrovčanin. Napravili smo vizualni sustav koji funkcionira u tri razine. Prva predstavlja ljetnikovac kroz slova BK i siluetu zdanja, druga razina to je Bunić Kaboga s tri simbola koji predstavljaju grbove tih obitelji, a u trećoj proširenoj razini postoji veliki broj simbola koji ‘čupaju’ priče iz povijesti ljetnikovca. Na taj način ponovno ugrađuju ljetnikovac u svijest građana – kaže Zoran Đukić.