Mnogi od respiratornih virusa koji su bili u ‘zatišju’ proteklih godina se – vraćaju. Većina stručnjaka kaže da za to možemo okriviti ‘rupu u imunitetu’ – ističe nam za ovaj broj našeg tjednika Ljiljana Betica Radić, doc. dr sc., prim., spec. infektologije. S njom razgovaramo o, čini se, sve većem broju zaraznih bolesti koje haraju u javnim institucijama, primjerice školama i vrtićima. Od varičela do stomačnih viroza…
-Varičela se javlja u kolektivima u manjim ili većim epidemijama tijekom cijele godine, sezonski karakter bolesti nije jasno definiran. To je virusna osipna bolest, visoke zaraznosti, širi se kontaktom i kapljicama sekreta dišnog sustava i 90 do 95 posto osoba je preboli do odrasle dobi. Pobol najviše ovisi o razini specifične imunosti članova kolektiva. Od ostalih virusnih osipnih bolesti takozvana ‘peta bolest’ ili infektivni eritem koju uzrokuje Parvovirus B19 javlja se svako tri do pet godina u manjim ili većim epidemijama, i to u kasnu zimu, proljeće i ljeto, što je slučaj ove godine u nekim sredinama. Bolest se također prenosi kapljičnim putem, ali i kontaktom rukama ili predmetima kontaminirnim izlučevinama oboljele osobe. Nakon preboljenja stječe se trajni imunitet. Najčešće obolijevaju djeca od pet do 14 godina, kod djece je blaga, kod odraslih, osobito žena češće se javlja s bolnim upalama zglobova, a kod trudnica se može prenijeti na plod – napominje nam doktorica Betica Radić za početak. Koje se bolesti učestalije pojavljuju?
Invazivne bolesti
—U zadnje vrijeme dosta se pisalo o povećanoj pojavi invazivnih streptokoknih bolesti. U proljeće se također znaju pojaviti meningokoki, bakterije koje mogu izazvati teške i smrtonosne bolesti kao što je sepsa i upala moždanih ovojnica. U narodu se prije moglo čuti ‘bolje da te zmija ugrize nego marčano sunce opeče’ – ističe dalje. Možemo li govoriti da se neke viroze pojačavaju s dolaskom toplijeg vremena, primjerice stomačne? – pitamo ju. —Sezonsko javljanje zaraznih bolesti u pravilu je češće zimi, ali ljeti se češće javljaju neke infekcije kao što su crijevne infekcije uzrokovane različitim mikroorganizmima, bakterijama (Salmonellae, Campilobacter, enteropatogena E.coli) i virusima (Noro, Rota). Često su povezane s konzumacijom kontaminirane hrane, sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa, jaja, mlijeka i morskih plodova. Ljeti postoji veći rizik zbog povećanih aktivnosti na otvorenom, putovanja, plivanja u bazenima, veće kontaminacije hrane na otvorenom, piknika, roštilja. Toplije vrijeme pridonosi bržem razmnožavanju bakterija ako se hrana ne skladišti na sigurnim temperaturama i ako ljudi pridaju manje pozornosti na pridržavanje higijenskih mjera. Ljeti su također češće bolesti koje se prenose krpeljima, komarcima i drugim insektima – ističe nam dalje dr. Betica Radić. Pitamo ju i za pomoć, odnosno smjernice za suzbijanje ili izbjegavanje navedenih bolesti… Prevencija je, kao i uvijek, najvažnija. —Najvažnije preventivne mjere su i dalje cijepljenje preporučenim cjepivima, promicanje higijenskih praksi, pranje ruku, ovisno o načinu prijenosa infekcije, fizičko distanciranje, pravilno rukovanje hranom, zaštita od uboda krpelja, komaraca, nevida i drugih insekata. Ali ni u čemu ne treba pretjerivati jer ako živimo u ‘sterilnoj sredini’, naš imuni sustav je slab. Naime, izlaganje uobičajenim patogenima – bakterijama, virusima i drugih mikroorganizmima održavamo naš imunološki sustav u ‘stanju pripravnosti’ da nas zaštiti od drugih zaraznih bolesti – zaključuje na ovu temu naša sugovornica, doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, prim., spec. infektologije.
Iz tiskanog izdanja od 17. svibnja 2023.