Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Enver Bijedić izjavio je kako gradnja autoceste prema Dubrovniku 'nije među prioritetima' sadašnje entitetske vlade.
– Naš su prioritet koridor Vc, potom autocesta od Žepča preko Tutzle i Brčkog do Orašja, a među prioritetima su i brza cesta Lašva-Donji Vakuf te ona koja bi od Bihaća vodila prema središnjoj Bosni – izjavio je Bijedić sarajevskom 'Dnevnom avazu'. Dodao je također kako je riječ o gradnji nekoliko stotina kilometara cesta što će autocestu prema Dubrovniku staviti na čekanje 'još godinama'.
Podsjetio je kako BiH planira izgradnju stotine kilometara cesta pa bi, sukladno, tome, južni koridor kroz Hercegovinu još godinama mogao biti na čekanju. Uz postojeću dinamiku gradnje, naglasio je Bijedić, taj projekt neće biti okončan ni u idućih petnaest godina.
Gradnja dionice Jadransko-jonske autoceste prema Dubrovniku kroz Federaciju BiH, prema procjeni federalne vlade, stajala bi milijardu i 200 milijuna konvertibilnih maraka, oko 650 milijuna eura, i za sada nema naznaka kako bi se projekt financirao.
I Namik Kupusović inače koordinator za provedbu projekta autoceste na koridoru Vc kroz BiH, komentirao je izgradnju autoceste. On je naglasio kako je ova trasa već predviđena u prostornom planu FBiH.
– Nakon usvajanja i početka izgradnje dionice koridora 5c od Zvirovića ka petlji Ploče, ?adransko-jonska autocesta ili u prvoj etapi autocesta za Dubrovnik poklapa se s trasom koridora 5c, petlja Ploče – Zvirovići – petlja Počitelj i ide prema istoku prometno opslužujući područja općine Neum, Stolac, Ravno, LJubinje i Trebinje – rekao je Kupusović banjalučkom dnevniku 'Nezavisne novine'.
Istakao je i da se projekt autoceste za Dubrovnik tretira kao zajednički projekt dvije zemlje, jer se ujedno radi i o priključcima za Ston, Zaton i Dubrovnik. Dodao je kako je još rano govoriti o rokovima i cijeni, uz napomenu da projekt ima preliminarnu podršku EU, ali treba biti ekonomski opravdan.
Prema dosadašnjim analizama, naveo je Kupusović, izgradnja autoceste bi se realizirala u fazama, što bi značilo da se u prvoj fazi neke dionice ne bi gradile u punom profilu autoceste, već bi to ovisilo o procjenama prometnih potreba.