Iza tvrtke Dubrovnik ceste je izazovna godina. No, direktor tvrtke Roberto Krile u razgovoru za DuList ističe kako se ipak nisu ostvarili ‘crni scenariji’. U razgovoru za DuList, Krile je govorio i o radovima održavanja na Pelješkom mostu, kao i svih pristupnih cesta, o problemima s radnom snagom, ali i što ih očekuje u 2023. godini.
Krajem prošle godine u DuListu ste istaknuli kako Vas čeka izazovna 2022., možda i najteža otkad ste došli u Dubrovnik ceste. Jesu li se Vaše najave ostvarile?
Godina je definitivno bila izazovna, ali moram priznati da se crni scenariji ipak nisu dogodili. Možemo zahvaliti državi, odnosno Vladi na mjerama, prije svega subvenciji električne energije i kontroli cijena goriva. Da se to nije dogodilo, onda bi se crni scenarij ostvario. Projekcije, koje smo radili krajem prošle godine za 2022. godinu, nisu bile dobre zbog očekivanog rasta cijena, prije svega materijala, odnosno energenata. Međutim, kada smo se suočili s konkretnim ponudama novih cijena električne energije, to je bilo višestruko više od onoga što smo u najcrnjim scenarijima procjenjivali. Da se cijena električne energije slobodno formirala na tržištu, mi bismo danas poslovali s ogromnim gubicima. Zasada je Vlada to uspjela bar odgoditi s važećim mjerama ograničavanja rasta cijene električne energije na šest mjeseci. Mi ćemo ovu godinu poslovati pozitivno, u mnogome zahvaljujući tim mjerama, ali i razumijevanju naših investitora, prije svega Županijske uprave za ceste Dubrovačko-neretvanske županije i društva Hrvatske ceste, koji su na kvalitetan način provodili naputak vlade o priznavanju povećanih troškova ugovornim partnerima uslijed rasta cijena građevinskih materijala i energenata. U svakom slučaju, ova godina će završiti pozitivno, a neizvjesnost prenosimo na sljedeću godinu, u iščekivanju što će biti s cijenom električne energije nakon što istekne šestomjesečno ograničenje vlade.
Koliko je cijena električne energije ‘skočila’ u vašem slučaju?
Nama je cijena električne energije prije vala povećanja cijena bila do 0,5 kn/kWh, ovisno o tarifi. Krajem prvog kvartala ove godine podignuta je na nešto malo preko 1,5 kn/kWh, odnosno povećana je tri puta. Da bi nam u kolovozu, kad je isticao godišnji ugovor, bila ponuđena cijena od 8 kn/kWh uz mogućnost višegodišnjeg ugovora uz cijenu od 5 kn/ kWh. To bi de facto bilo povećanje od 10 puta u odnosu na cijenu koju smo imali prije poremećaja! E sad, ako ste prije trošili 50 tisuća kuna struje mjesečno, taj bi iznos po novim cijenama ‘skočio’ na 500 tisuća kuna! U tom slučaju bi cijene naših proizvoda i usluga morale drastično rasti, kako se ne bi stvarao gubitak u poslovanju. Međutim, naš je problem što imamo nekoliko velikih višegodišnjih ugovora, s fiksnim cijenama, u kojem slučaju nije uvijek moguće povećavati prodajne cijene, a i kada je moguće, kompenzira se tek dio povećanog troška. Alternativa povećavanju prodajnih cijena, u cilju održavanja pozitivnog poslovanja, je smanjivanje troškova, a u slučaju takvog visokog rasta troška (struje), to bi u kratkom roku bilo moguće samo smanjivanjem troška zaposlenih. S obzirom na to da su plaće naših zaposlenika i ovako relativno niske, obzirom na inflatorne pritiske i rast cijena koji se u konačnici uvijek prelijeva na građanstvo, smanjivanje troška zaposlenika bi se teško moglo postići smanjivanjem visine plaća. To bi nas dovelo do potrebe daljnjeg smanjivanja broja zaposlenih, što opet smanjuje radne kapacitete i tako u krug. Zato je od neizmjerne važnosti bila reakcija države kojom se spriječio nekontrolirani rast cijene električne energije. Ukoliko te mjere ostanu na snazi i nakon proteka od šest mjeseci, situacija će biti značajno bolja u odnosu na situaciju kada bi se cijena energenta u potpunosti prepustila tržištu.
Kako ste se nosili s poskupljenjem materijala?
Kako sam već ranije spomenuo, osnovna djelatnost tvrtke Dubrovnik ceste je redovno održavanje cesta, a ti se radovi ugovaraju temeljem javnih nadmetanja za ugovaranje radova na razdoblje od četiri godine. Cijene se, dakle, fiksiraju na razdoblje od četiri godine. S obzirom na to da se radi o duljem razdoblju, u kojem nije moguće predvidjeti kretanje cijena na tržištu prilikom nuđenja na javnom nadmetanju, takvi ugovori sadrže mehanizme kliznih skala koji štite i investitora i izvođača od značajnijih strukturnih promjena cijena u gospodarstvu. Takvi mehanizmi ne štite od pojedinačnih promjena cijena materijala, već samo u slučaju kada cijene generalno rastu ili padaju i taj mehanizam nas je solidno zaštitio u posljednjem slučaju drastičnog rasta cijena. Da nije bilo klizne skale, morali bismo koristiti druge mehanizme zaštite od porasta cijena, kako je to definirano Zakonom o obveznim odnosima, što je metodološki puno složenije i proces koji značajno duže traje pa bi nas iscrpljivanje porastom cijena puno više pogodilo nego je ovako slučaj. Kada je riječ o ugovorima s kraćim rokom izvođenja, koriste se ovi drugi mehanizmi zaštite, sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Kod ugovaranja novih ugovora, rast cijena materijala se prenosi na investitore, tj. kompenzira se povećavanjem cijena proizvoda i radova. Svakako, ove godine uspjeli smo naplatiti dio povećanih troškova materijala, što je svakako bolja situacija u odnosu da nismo naplatili ništa, ali poskupljenje materijala svakako i dalje negativno utječe na naše poslovanje i poslovni rezultat.
Tvrtka Dubrovnik ceste izvodi radove održavanja na Pelješkom mostu, kao i svih pristupnih cesta. Što oni uključuju i koliko navedeno iznosi?
Puštanjem u promet nove dionice državne ceste od Komarne do čvora Prapratno, ona je ušla u sustav održavanja državnih cesta kojima upravljaju Hrvatske ceste. Dubrovnik ceste temeljem postojećeg ugovora o izvođenju radova redovnog održavanja državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije sa Hrvatskim cestama, održavaju i novoizgrađenu trasu državne ceste na Pelješcu. Najveći dio sredstava koji je utrošen u redovno održavanje novoizgrađene cestovne mreže na Pelješcu kroz ugovor sa Dubrovnik cestama odnosi se na zaštitu i pregled ceste (ophodnju) i otklanjanje posljedica izvanrednih događaja. Što se tiče ukupne vrijednosti radova održavanja, obzirom da na novoizgrađenoj trasi ima nekoliko složenih cestovnih objekata, dva mosta, nekoliko tunela i vijadukata, koji su opremljeni najmodernijom elektroničkom opremom i sustavima za upravljanje, moram priznati da mi još ne znamo točno koliko će se u konačnici sredstava izdvajati za održavanje nove dionice na Pelješcu. Obvezni periodički pregledi specifične opreme odnosno vrijednosti takvih poslova meni nisu poznate, taj dio radova uvijek provode podizvoditelji specijalizirani za takve radove. O ukupnoj vrijednosti radova održavanja nove trase teško je govoriti i zbog činjenice da sama trasa još uvijek nije puštena u promet u svom punom opsegu. Ono što vam sada mogu reći je da je tvrtci Dubrovnik ceste, za potrebe redovnog održavanja novoizgrađene cestovne mreže na Pelješcu, bilo osigurano oko 2,85 milijuna kuna za razdoblje srpanj-prosinac 2022. godine.
Koliko je u ovoj godini utrošeno novaca u redovno održavanje cesta, ali i u izvanredna održavanja te hidrotehničke radove?
Ove godine je u prvih 11 mjeseci na redovno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta utrošeno nešto malo više od 31 milijuna kuna. Činjenica je da su potrebe za sredstvima u održavanju cesta uvijek veće od raspoloživih sredstava. Uvijek ima još toga što bi se moglo napraviti na cesti kako bi bila kvalitetnija, bolja i sigurnija, ali mora se raditi s novcima koji su na raspolaganju. Uvijek kažem da je umijeće kako upravitelji cesta na našem području raspolažu sredstvima i na kvalitetan i učinkovit način naše ceste čine sigurnima za promet, s relativno malo sredstava prema standardima održavanja. Što se tiče hidrotehničkih radova, društvo Dubrovnik ceste je u prvih 11 mjeseci 2022. godine realiziralo nešto malo više od 11 milijuna kuna.
Imate li problema s radnom snagom, odnosno sa stručnim kadrom i kako ga rješavate?
Pandemija koronavirusa je puno jače pogodila turistički sektor nego ostale sektore. Radna snaga koju je taj dio gospodarstva ‘usisavao’, našla se na neki način ‘na ledu’. Radnici u turizmu, pogotovo oni sezonski ostajali su bez svojih poslova pa se u to vrijeme moglo nešto lakše pronaći radnu snagu na našem tržištu nego što je to inače. Danas, s obzirom na to da se korona više gotovo i ne spominje, a turizam se vraća na razine od prije korone, opet se susrećemo s problemom da je jako teško pronaći, ne samo kvalitetnu ili iskusnu, nego bilo kakvu radnu snagu za fizički intenzivne poslove. To posebno dolazi do izražaja na dubrovačkom području. Mislim da i druge djelatnosti imaju iste probleme. Što se tiče stručnog, inženjerskog i operativnog kadra, osobno sam zadovoljan trenutnom situacijom u našoj tvrtki. Iako u segmentu niskogradnje tržište stručne radne snage, gotovo da i ne postoji jer na području naše županije osim naše tvrtke nema veće domaće tvrtke koja bi bila generator kadrova, u kojoj bi ljudi stjecali znanje, a koje bismo mi onda mogli eventualno ‘preuzeti’. S druge strane, Dubrovnik je skup grad da bi se kadrovi, po postojećim cijenama rada, u ozbiljnijoj mjeri odlučivali doći kod nas iz drugih dijelova Lijepe naše. Drugim riječima prisiljeni smo na razvoj vlastitih stručnih kadrova. Riječ je o procesu koji se događa na duži rok, više košta, ali u konačnici daje najbolji rezultat jer najkvalitetnije gradi ljude. Mi sad u inženjerskom i poslovodnom segmentu, pored nekoliko iskusnih zaposlenika koji čine kralježnicu tvrtke, imamo tim mladih inženjera na koje sam ponosan, s obzirom da su se razvijali u našoj tvrtki. Radi se o ozbiljnim mladim poslovnim ljudima koji bez ikakvih problema mogu raditi najizazovnije projekte. Slično je i s dobrim dijelom radnika u operativi, gdje sada imamo generacijsku tranziciju – stariji kolege kojima se bliži mirovina, svoje znanje i iskustvo prenose na mlade kolege, a odgovorno mogu reći da u okruženju nema tako kvalitetnih kadrova u održavanju cesta, niskogradnji i proizvodnji građevinskih materijala.
Što Dubrovnik ceste očekuje u idućoj, 2023. godini, koje biste projekte mogli izdvojiti?
Kako sam rekao ranije, glavni fokus je na tome hoće li Vlada produljiti mjere obuzdavanja rasta cijena, prije svega električne energije, ali i goriva. Ukoliko se gospodarstvo u cijelosti prepusti tržištu u tim segmentima, bit će iznimno teško izvući pozitivnu poslovnu godinu bez ozbiljnih rezova. Generalno, mislim da posla neće nedostajati, umnogome zahvaljujući fondovima EU koji generiraju značajna sredstva za realizaciju infrastrukturnih projekata na području naše županije, gdje se onda u manjoj ili većoj mjeri stvara potražnja za našim radovima i proizvodima. Međutim, pitanje je po kojim cijenama će se ti poslovi ugovarati, odnosno u kojem će se okruženju realizirati. I u sljedećoj godini će od iznimne važnosti biti u mogućnosti kvalitetno reagirati na promjene cijena materijala, energenata i trenutno nam je značajan dio fokusa na tome. S obzirom na neizvjesnost zbog geopolitičke situacije i rata u Ukrajini, bilo kakva značajnija ulaganja bila bi skoro avanturistički poduhvat u ovom trenutku. Glavna je zadaća, dok se gospodarska odnosno geopolitička situacija ne stabilizira, zadržati postojeće pozicije, kako na tržištu tako i u dijelu radnih i proizvodnih kapaciteta. Iako uvijek nastojim biti odmjeren s izjavama i procjenama, nakon deset godina na čelu tvrtke, optimističan sam da ćemo uspjeti iznaći načina za opstati, u kako god se teškoj situaciji našli. Naravno, opreza nikad dosta. Zaključno, ukoliko Vlada nađe načina kontrolirati cijene goriva i električne energije i dalje, perspektiva za 2023. godinu biti će svakako puno bolja i za Dubrovnik ceste.