Republika Hrvatska prvim danom srpnja obilježava desetljeće od pristupanja EU. Tim povodom, DuList je napravio temat u kojem su svoje osvrte dali čelnici lokalnih samouprava, ali i nositelji nekih od bitnih projekata na području Dubrovačko-neretvanske županije.
ANA MARIJA PILATO KRILE, PREDSJEDNICA UPRAVE DURA-e
Deset godina od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju i njene potpune integracije u sve pore europske zajednice naroda teško je na jednom mjestu pobrojati sve pozitivne efekte koji je taj čin donio, prvenstveno čitavoj Hrvatskoj, ali i našem jugu, posebice Dubrovniku.
Kao prvi i najvažniji projekt nameće se izgradnja Pelješkog mosta, projekta kojeg je financirala upravo Europa, a koji nam je donio ispunjenje duge težnje za spajanjem državnog teritorija u jednu cjelinu, ali i povezivanje s ostatkom Europe neprekinutom prometnom vezom.
Ovisno o kutku gledanja, deset godina je puno i malo vremena. Puno jer je uistinu dosta toga odrađeno od čina pristupanja EU, a malo u smislu da većina nas može jasno evocirati trenutke u vlastitim životima tog prvog srpnja 2013. godine kada je Hrvatska postala 28. punopravna članica Europske unije. Veličanstven dan i vrijedan obilježavanja. Iz ove perspektive gledajući, pred Republikom Hrvatskom postavljeno je puno zahtjeva koje je trebalo ispuniti i sve smo korake uspješno savladali ne posustajući ni trenutka od zacrtanog smjera jer naša pripadnost Europi nikada nije bila upitna.
Zato je danas ohrabrujuće svjedočiti ugledu koji Republika Hrvatska uživa kao ravnopravna članica Europske unije. Aktivno sudjelujemo u kreiranju politika i donošenju odluka koje imaju pozitivne učinke na svakodnevni život i rad naših građana, njihova prava i njihove osobne slobode. Naš identitet pritom nije izgubljen, on je zadržan i zapravo još više prepoznat, jer je Hrvatska dobila snažnu platformu za promociju svojih vrijednosti i autohtonih te identifikacijskih elemenata kulturnog, povijesnog, prirodnog i svekolikog naslijeđa.
Moj osobni i poslovni put također je povezan uz pristupanje Hrvatske Europskoj uniji jer sam svoja stečena stručna znanja gradila kroz proteklo desetljeće, najprije u Regionalnoj razvojnoj agenciji Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), a ubrzo nakon toga i kroz DURA-u. Iskustvo koje sam ostvarila na tom polju, a posebno ono u pretpristupnim fondovima, bilo mi je od iznimnog značaja u radu i angažmanu u DURA-i.
Dubrovačka razvojna agencija ne može se isključivo promatrati kroz prizmu privlačenja sredstava iz EU fondova, pisanja projektnih prijedloga i upravljanja takvim projektima. Iako je naša uloga puno šira i kompleksnija, okrenutost DURA-e europskim projektima je snažna odrednica našeg portfelja. Zato je usredotočenost Grada Dubrovnika prema potencijalima koje pružaju dostupni fondovi bila od presudnog značaja za realizaciju niza projekata u posljednjem šestogodišnjem razdoblju. Kroz sinergiju i usku suradnju DURA-e i Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju ostvarili smo brojne zajedničke projekte, a svakako se ističe uloga DURA-e u nekim prepoznatim projektima, poput projekta SEADRION u okviru kojeg je u Knežev dvor uvedena tehnologija grijanja i hlađenja pomoću dizalica topline koje koriste morsku vodu. U sklopu projekta HERIT DATA realizirana je glavna pilot akcija koja predstavlja multimedijalni vodič razvijen za mobilne uređaje (za platforme Android i iOS) koji je implementiran u Kneževom dvoru. Projekt WONDER s ciljem povećanja atraktivnosti i konkurentnosti odredišta prilagođenih djeci realizirao je pilot akciju ‘Park znanosti’ koji sadrži 6 edukativnih eksponata smještenih u parku Nevinih žrtava rata na Batali i parku Luja Šoletića u Gružu. Projekt S.Li.DES. s fokusom na ‘živu baštinu’ kao rezultat projekta proveo je testiranje i implementaciju pristupne WIFI mreže prethodno razvijenog pametnog destinacijskog ekosustava i sajam tradicijskih obrta i rukotvorina održan u Dubrovniku. Kroz projekt TOURBAN omogućili smo financijsku potporu za 7 tvrtki iz Dubrovnika koji su prošli jednogodišnji program za prilagodbu poslovanja tržišnim standardima održivog turizma.
Značajno je također sudjelovanje DURA-e u projektu pomoćnika u nastavi u osnovnim školama na području grada Dubrovnika, ali i u investiciji obnove kompleksa Lazareta, prvog velikog baštinskog projekta sufinanciranog sredstvima EU fondova. Suradnjom DURA-e i Grada Dubrovnika u okviru projekta e-LAFITI, izrađena je studija izvodljivosti o uvođenju električnih brodova prema Elafitskim otocima.
Uz snažnu suradnju s Gradom Dubrovnikom, DURA nastavlja aktivno raditi na svojim osnovnim zadaćama i ciljevima, a to su unaprijediti poslovno okruženje, potaknuti ekonomski razvoj, stvarati nova radna mjesta te promicati Dubrovnik kao atraktivnu destinaciju za poslovanje i održivi turizam.
U idućem razdoblju snažan naglasak bit će na zelenim politikama te projektima koji promiču energetsku učinkovitosti i trajnu održivost i ključna će biti uloga fondova Europske unije. Njihovim aktivnim korištenjem Dubrovnik će postati grad koji će postići taj mnogim destinacijama neuhvatljivi balans između potreba gospodarstva i kvalitete života svojih građana, a doprinos DURA-e na tom putu bit će mjerljiv kroz realizaciju brojnih vrijednih projekata.