Aktualno

DENIS PAVELA Prijedlog o ‘kontaktnoj zoni’ u smislu ‘tko plati – prolazi’ nije u duhu očuvanja baštine!

Malo me fascinirao prijedlog oko Zone prometa u zaštićenoj kul­turnoj cjelini i kontaktnoj zoni. Samo kad iščitavam definiciju mi je ‘zbrda-zdola’. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama osim tog pojma, konkretno – naziva tog pojma, nema ništa drugo definirano! Po ovoj definiciji, Grad Dubrovnik donijet će taj jedan propis, pravilnik na osnovu kojeg će se pro­voditi upravo ono navedeno u ovom pojmu. I samo to. Kad ovo iščitavam, a gledao sam i Gradsko vijeće, vidio sam da će Grad Dubrovnik naplaći­vati određene vinjete, odnosno da će prema gradskoj jezgri moći proći onaj tko plati, prijevoznik koji plati zaustav­ljanje na Pilama. E sad, dvije me stvari zanimaju. Prvo, smatram – ako ćemo govoriti o pojmu koji se zova ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’, smatram da se tu isključivo mora skupno ograničavati određena kategorija – komentira nam Denis Pavela iz Sigurnosti u prometu ‘na prvu’, kada pričamo o novostima u prometu, Zakonu… Ističe velike manj­kavosti prijedloga, a drugo što ga muči jest zašto ne postoji određeno ograniča­vanje u smislu grupacija vozila. Elabo­rirat će svoje argumente, ali za ovaj broj našeg tjednika i komentirati novi Zakon o prometu i neke najzanimljivije deta­lje, kao i druga prometna pitanja našeg grada i šire. ­

Pojam ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontak­tnoj zoni’ ima veliku manjkavost?

Da. Ukratko, ako vi platite, možete ići prema gradskoj jezgri, a ja ako ne pla­tim – ne. Onda to nije u duhu Zakona. Duh zakona je osiguranje zaštite vrijed­nosti kulturnog dobra. U ovom slučaju, po meni, mora se ići na skupno ograni­čavanje jedne kategorije vozila.

Zapravo, stvara se diskriminacija?

Tako je. Po meni, potrebno je staviti na Ilijinu glavicu prometni znak zabrana prometovanja autobusima ili zabrana prometovanja teretnim vozilima, sve­jedno. Smatram da se mora ograničiti isključivo jedna cijela kategorija, a ne raditi selektivno u formi ‘tko plati’. Pri­jedlog i njegova kasnija implementacija mora ići dogovorno.

Možete li nam dati, primjerice, neki prijedlog iz vlastite perspektive?

Dopustio bih autobusima iz turističkih agencija da idu isključivo Ulicom bra­nitelja Dubrovnika. Da niti jedan auto­bus ne ide preko Ilijine glavice. S druge strane bih, recimo, podijelio taxi pri­jevoz na način da naši lokalni taksisti idu Zagrebačkom, a dio taksista Ulicom branitelja Dubrovnika. Samim time bi se ograničila jedna kategorija, radilo bi se u pravom smislu na zaštiti kulturnog dobra, a smanjio bi se promet i on bi išao brže. Dakle, isključivo skupno. Sve ostalo jednostavno nije u duhu zakona! Također, za provođenje pravilnika suglasnost mora dati i Ministarstvo kul­ture – za taj propis koji se tiče posebnog prometnog režima.

Vjerujem kako ste iščitali novi Zakon koji je u subotu stupio na snagu. Koji su, po Vama, njegovi najbitniji dijelovi?

Na našem području već smo imali nekoliko prometnih nesreća u zadnjih godinu ili dvije dana u kojima su elek­trični romobili, seagwayevi, električni motocikli i slična prijevozna sred­stva, koja su već duže vrijeme prisutna kako na području Dubrovnika, tako i na području cijele Hrvatske, sudjelo­vala. Jednostavno, bilo je bitno da se u zakonu definiraju te nove kategorije vozila.

Definiranje i uređivanje pravila i pitanja sudjelovanja u prometu takozovanih osobnih vozila bilo je nužno?

Definitivno. Bilo je potrebno urediti njihovo sudjelovanje u prometu. Stav­ljeni su u dvije kategorije – jedna je pomoćno pješačko sredstvo koje funk­cionira isključivo na snagu osobe koja upravlja tim sredstvom. Romobili bez električno-motornog pogona, dječji bicikli, koturaljke, role, sanjke… Druga je pak kategorija to ‘famozno’ osobno prijevozno sredstvo, kako su ga defini­rali. U taj naziv spadaju sva vozila koja nisu razvrstana niti u jednu kategoriju, koja ne mogu razviti brzinu veću od 25 kilometara i čija snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW. Dvije su bitne stvari – dobna granica za upravljanje je 14 godina, a druga je kako se takva vozila mogu kretati isključivo biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom. Ako je nema, isključivo nogostupom ili uz desni rub kolnika.

Što možemo izdvojiti kao jedan od većih problema dosadašnjeg kori­štenja takvih vozila?

Primjerice to što su vozači koristili slu­šalice na oba uha. Sada je i to definirano. Također, ne smiju skidati ruke s uprav­ljača, pridržavati se za drugo vozilo, pridržavati, gurati ili vući predmete koji mogu ometati u vožnji. I naravno, vozači ne smiju prevoziti još nekog na tom romobilu.

Ono što je jako bitno da su uvedene i sankcije.

Tako je. One nastupaju kada vozač upravlja površinom koja nije dozvoljena za vožnju, ako upravlja pod utjecajem alkohola i slično. Također, uvedena je sankcija ako takvo jedno prijevo­zno sredstvo vozač ostavi bez nadzora. Kazna je i do 5 tisuća kuna ako romobil ostavite na površini dostupan drugima. Jako je bitno što po novom zakonu moraju koristiti zaštitnu kacigu, baš kao i biciklisti, mada već čujem neke komentare kako je to ‘blesavo’. Po meni, sve što doprinosi prevenciji i smanjenju stradavanja, je sasvim u redu. Dapače, nužno! Budimo realni, to je prijevozno sredstvo gdje osoba ne sjedi, već je pot­puno izložena stojeći u vožnji. Nema zaštite, karoserije, u slučaju nesreće događa se čisti udar ljudskog tijela.

Možete li izdvojiti neku zanimlji­vost novog Zakona?

Ono što je meni zanimljivo, stavljen je i pojam jahač u Zakon. Mislim, nama ovdje to ne znači puno, možda nam je i smiješno, ali u ruralnim dijelovima, pogotovo u Slavoniji, ljudi zaista koriste konje kao ‘prijevozno sredstvo’ u cestov­nom prometu. Tada i nije baš tako smi­ješno. Postoje prometne nesreće gdje stvarno stradavaju i konji i ljudi na njima. Naravno, ogromna je razlika između jahača i zaprežnog vozila…

Novi Zakon donosi i nekoliko ‘medi­cinskih segmenata’. Možda najvaž­niji je koridor, nešto što smo davno trebali usvojiti kako nam se ne bi događale situacije gdje građani, poput djevojke u Splitu neki dan, ne bi regulirali promet zbog prolaska Hitne medicinske pomoći.

Prilikom incidentnih situacija često dolazi do zastoja u prometu čime se stvara veliki problem za hitne službe. Vidimo da vozači ne poštuju koridor prolaska hitnih službi. To je sada evi­dentirano u Zakonu, Članak 152. Ovakve odredbe već postoje u nekim zemljama, nazovimo ih ‘zapadnim’. U nas se to baš i ne poštuje. Sad je u zakonu propi­san točno definiran način na koji pro­laze vozila hitnih službi. Na prometni­cama sa više od dvije prometne trake na način da se vozila lijevo miču skroz ulijevo a u svim ostalim prometnim tra­kama svi udesno. Prije svega, potrebno je stvoriti naviku vozača kao i stvoriti vozačku kulturu osiguravanja koridora za prolazak vozila interventnih službi.

Odmah po otvaranju mogli smo pro­čitati komentare kako Pelješki most ima samo dvije trake…

Ma Pelješki most je dobar! Ne bih ništa mijenjao na njemu jer pristupne ceste nisu gotove. Svakako, kad ih završe izla­zimo u dvotračnu prometnicu pa nema smisla da imamo više traka. Radi sigur­nosti nema ni pješačke komunikacije, nema nogostupa.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 3. kolovoza 2022.

Pročitajte još

PRVI STREET FOOD FESTIVAL U GRADU Zanimljivi burgeri, zvijezde Masterchefa, koncerti Psihomodo Popa, TBF-a…

Dulist

ORIJENTACIJSKI DANI NA UNIDU Čak 70 stranih studenata provest će zimu u Dubrovniku

Dulist

RIJETKO SE POJAVLJUJE U HRVATSKOJ U NP Mljet pronađen ozlijeđeni dugorepi pomornik. Nažalost, uginuo je idući dan

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija