Milijun i 200 tisuća članova u svijetu, 35 tisuća klubova… Kada pričamo o Hrvatskoj, broj je također impresivan – 69 klubova u sklopu Rotary District 1913, dobrovoljne, samostalne i neprofitne udruge na području naše zemlje – saznajemo zanimljive brojke od našeg sugovornika, dr. sc. Davorka Obuljena koji će uskoro postati i guvernerom Districta 1913, kao prva osoba koja dolazi iz Dubrovnika na ovu važnu poziciju. Na svjetskoj razini, odnosno na razini Rotary Club International, postoji 540 districta. Zanimljivo je kako je ovaj naš, hrvatski, svojim angažmanom nedavno zaslužio i ovu poziciju. Time je, dodaje naš sugovornik, za njega još i veća čast preuzeti ovu važnu dužnost početkom srpnja 2024. godine.
— Da, Hrvatska ima samostalni district, što je veliki uspjeh. Recimo, Austrija i mnoge druge države ga nemaju. Odlučeno je tako prije nekoliko godina, zbog uspješnosti kluba i njegovih članova, odnosno projekata naših rotarijanaca. Kada se na svjetskoj razini promatralo na koji način su određeni projekti i akcije odrađeni, donesena je odluka kako je Hrvatska dovoljno kompetentna za biti samostalni district i koliko su vrijedni ti projekti koje su hrvatski rotarijanci odradili. Radi se o čistoj angažiranosti – istaknuo nam je dalje dr. sc. Obuljen te dodao kako se ovo ‘imenovanje’ svake godine mora obnavljati, odnosno angažmanom i opravdati, što i nije lako. Pitamo ga o izazovima koji ga čekaju.
—Bit će izazovno, da. Naime, kada ste postavljeni na funkciju guvernera, zapravo postajete nositelj akcija. Sve se veže uz vaše ime i prezentaciju. Priključio sam se Rotary Clubu 2009. godine pod mentorstvom Marija Marića, bivšeg direktora Hotela Argentina. Mentor na poslijediplomskom bio mi je Darko Tipurić, a kasnije sam mu bio asistent, dok je bio guverner, dakle 2018./2019. godine. Tu je i jedan važan segment, kao svojevrsna priprema za ovo mjesto, a koji se odnosi na edukaciju. Putuje se u SAD, svake godine na drugo mjesto, gdje se skupe svi budući guverneri. Radi se o petnaestodnevnoj edukaciji na koju se putuje sa supružnicima, a u sklopu nje zadnji dan se predstavlja district iz kojeg dolazite. To je ujedno i sjajna promocija zemlje, s obzirom na to da se radi o štandu hrvatskih proizvoda, ideja i slično, čisto da se članovi RC International upoznaju s districtima svojih članova diljem svijeta. Primjerice, moj već spomenuti mentor gospar Tipurić putovao je u Ameriku 2018. godine. Tijekom tih edukacija sudjelovao je na večeri s Billom i Melindom Gates, koji surađuju s RC radi svoje fondacije. Dakle, radi se o ozbiljnim, filantropskim akcijama – napominje dalje. Pojašnjava i put do izbora za guvernera.
— Zanimljivo je kako je netko iz Dubrovnika prvi put uopće izabran. Imali smo kandidate koji nisu prošli jer izbor funkcionira po sustavu otvorenog glasovanja. Dakle, dobiju se formulari za svaki klub pojedinačno i svaki od klubova onda daje svoje mišljenje, odnosno svoj glas. Šest klubova u Hrvatskoj nosi dva glasa, među ostalim i Dubrovnik, ostali nose po jedan, ovisno o iskustvima, akcijama, znanjima… Slijedi javno otvaranje u centru districta, u Praškoj ulici. Tijekom cijelog procesa zabranjeno je bilo kakvo lobiranje. Ipak, jedna referenca, pomoć za jednog dječaka preko Poliklinike Glavić bila je referenca za moje ime kao prijedlog za ovu funkciju. Joško (Glavić, op.a.) i ja smo akciju odradili i neizmjerno mi je drago zbog toga. Ukratko, nema lobiranja, i u District 1913, kao uostalom i u RC International, stvari su maksimalno transparentne. Nema laganja, uljepšavanja… Čiste činjenice – dodat će nam dalje. Uostalom, već je više od desetljeća u Rotaryju, a 2013./2014. bio je i predsjednik Rotary Cluba Dubrovnik. 2018./2019. bio je asistent guvernera što, ističe, nije nužan, već čisto poželjan korak za biti guverner. Iako ih je zaista impresivan broj, pitamo našeg sugovornika koje su mu Rotary Club akcije najdraže ili najupečatljivije.
Među top tri profesora
— Sjajni su mi projekti zagrebačkih klubova ‘Korak u život’, stipendije za mlade studente koji su odrasli u domovima za nezbrinutu djecu, odnosno nisu imali i nemaju roditeljsku skrb. To mi je fantastično, odličan projekt. Već imamo određen broj tih mladih ljudi koji su završili fakultete i sami žele doći u Rotary te se samim time projekt nastavlja, nema kraj, već živi – priča nam dalje naš sugovornik. Kako je otvorio temu fakulteta, tako nam je otkrio i novost u ‘profesorskom segmentu’ svoje karijere. Naime, dr. sc. Davorko Obuljen predaje na Visokoj školi za komunikacijski menadžement ‘Edward Bernays’, na smjeru Menadžment i marketing turističke destinacije. Predmet koji predaje je Hotelski menadžment.
— Posljednjih četiri godine tamo predajem kao gost predavač, imao sam šest sati po semestru. S fakulteta su napravili jednu zanimljivu stvar – svi mi gostujući predavači za određene predmete, nas 56, imali smo prezentaciju online i točno tri minute da prezentiramo svoj kolegij na svega nekoliko slideova. To sam napravio u studenom protekle godine i ušao među top tri, za što sam se – priznajem – i sam iznenadio. Tako sam započeo ovu priču. Predajem zanimljiv predmet, Turističko-destinacijski management, predmet koji ne zastarijeva. Mada, zanimljivo je kako je u Hrvatskoj jako slaba literatura na tu temu. Imate svega nekoliko knjiga na našem jeziku, stvarno šteta – ističe, a na našu opasku kako bi mu to mogao biti idući zadatak, ističe kako je razmišljao u tom smjeru.
—Kad bih osobno to radio, okupio bih niz suradnika, barem petnaest vrijednih sugovornika – zaključuje na ovu temu naš sugovornik. Vraćamo se na involviranost Rotary Cluba u zajednici.
Trajne akcije Rotary Cluba
Do prije desetak godina Rotary Club se prezentirao mistično, mada ne znam zašto, jer se oduvijek znalo čime se bavimo i tko su članovi. Nekad je bilo malo teže upasti u Rotary Club, jer se tražilo da, kad se predloži netko od članova, se stažira određeni dio vremena, točnije tri mjeseca. Odnosno, redom je išlo prvo glasanje za opći prijem, pa stažiranje. Nakon tri mjeseca moraš odraditi prezentaciju u svojoj domeni i onda se glasa na prijemu ili ne-prijemu u klub, s time da je uvjet da niti jedan član ne smije biti protiv. Danas više nije tako striktno i Rotary Club je krenuo u smjeru šireg dijapazona članstva. Opet kažem, nema tajni – napominje. Priča o planovima i akcijama dubrovačkih rotarijanaca. — Postoje naše trajne akcije, kao što su pošumljavanje i dijeljenje sadnica masline. Dosad smo ih podijelili više od deset tisuća. Radili smo puno i nakon velikih požara, a RC je radio i poratne akcije. Kao snagu Rotaryja vidim i razmjenu mladih. U ovom segmentu puno se toga napravilo. Dijete bira govorno područje, a mi se spajamo s kolegama rotarijancima i ono tamo ima obitelj koja ga primi na 24 satnu brigu, a mi istodobno imamo kontrolu nad time tko dijete prima i gdje ga šaljemo. To je u Dubrovniku sjajno vodio gospar Ivo Badelj. Kada djeca dođu u Dubrovnik, svatko od članova sebi uzme zadatak i svi su podjednako angažirani, od primjerice izleta, posjeta zidinama pa dalje. Tu su također i fantastične edukacije i predavanja, od veleposlanika koji u pravilu s oduševljenjem prihvaćaju poziv, pa do ‘razmjene’ članova među klubovima za dodatnu edukaciju. Najvažniji i najljepši je onaj humanitarni dio našeg angažmana. Spomenuo bih Božićni koncert – od skupljenih sredstava obnovili smo stan u Zagrebu koji služi za djecu koja gore odlaze radi medicinskih potreba. Obnavljali smo i kuću za udrugu ‘Rina Mašera’, skupljali i skupili novac za Udrugu za Down sindrom DNŽ, u suradnji s Ineer Wheel. Dakle, to su životne, konkretne stvari. Nema tu imaginacije, a pogotovo ne taštine. Nema je ni zašto biti. Sve su to dokazani ljudi, s profesijama i ‘argumentima’ iza sebe. Uostalom, biti članom Rotary Cluba je dobrovoljno, nitko te ne tjera na ništa. Ako ćeš, možeš, ako nećeš – nećeš, ideš dalje. Posebno mi se sviđa to što, kad se učlanite u Rotary Club, automatski s ostalim članovima komunicirate na ‘TI’, razvija se veliko prijateljstvo. Bilo gdje u svijetu možete se predstaviti, tražiti pomoć, pregled, što god vam zatreba – pojašnjava nam dalje Obuljen. Za kraj, dobit ćemo jedan kratak, ali značajan odgovor. ‘Koja je najvažnija akcija Rotary Cluba Dubrovnik? Svaka iduća!’
Objavljeno u tiskanom izdanju 4. svibnja 2022.