Bivši saborski zastupnik i predsjednik županijske organizacije SDP-a Davor Penić kandidat je za župana Dubrovačko-neretvanske županije na predstojećim izborima. Koja rješenja nudi za razvoj Dubrovačko-neretvanske županije, koji će mu biti prvi potezi ako osvoji mandat za župana kao i kako vidi rješenje jednog od gorućih problema – zbrinjavanje otpada – porazgovarali smo s Penićem ususret izborima.
Na izbore za župana Dubrovačkoneretvanske županije izlazite sa sloganom ‘Rješenja, a ne obećanja’. Na što stavljate poseban naglasak?
Uspješne regije se oslanjaju na prepoznatljivosti destinacije. Dubrovačko-neretvanska županija ima svjetsku vrijednost spomeničke baštine Dubrovnik, u kandidaturi za listu svjetske baštine grad Korčulu i Ston. Skoro pa jednake vrijednosti su zaštićene prirodne vrijednosti od doline Neretve, otoka Mljeta, Lastova, Korčule, Pelješca do Konavala, s velikim potencijalom širenja proglašenja novih područja zaštite pojedinih općina. S ovakvim snažnim potencijalima županije, koje treba održavati i poboljšavati, kreirat ćemo uspješni razvoj naše regije s ciljem dostizanja najzahtjevnijeg svjetskog tržišta. U navedenom procesu razvoja naše županije želje lokalnog stanovništva trebaju biti poštovane, i ispunjene potrebe i pravila međunarodnog poslovanja.
Koje ste probleme županije Vi riješili u svom dosadašnjem političkom angažmanu?
Od 2000. do 2003. godine kao predsjednik uv brodogradilišta ‘Greben’ iz Vela Luka preuzeo sam to posrnulo brodogradilište nakon čega je pokrenuta proizvodnja sa 156 radnika. Radilo se dobro 10-tak godina, a danas je u stečaju. Sudjelovao sam u otporu tadašnjem ministru zdravstva da sačuvamo status Domova zdravlja u županiji, jer su sve druge županije uglavnom imale županijske domove zdravlja. Kao vijećnik u Gradskom vijeću Korčule i član Županijskog poglavarstva realizirao sam, od ideje do konačnog modela financiranja i početka gradnje, bazen u Korčuli. Pokrenuo sam obnovu ambulante u Čari, kao i razne projekte opremanja domova zdravlja (uzv, rendgen). Od 2012. otvorene su dvije Hitne pomoći na otoku Korčuli. Kao potpredsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik od 2012. do 2015. godine sudjelovao sam u pripremi međunarodnog tendera za terminal Gruž. Sudjelovao sam i u rješenju 40-godišnje koncesije Luci Dubrovnik. Vodim Crveni križ Grada i otoka Korčule s Orebićem 25 godina, jedan od najuspješnijih u Hrvatskoj.
Kako vidite Županijsku upravu i koji bi Vam bio prvi potez kao župana?
Županijsku upravu vidim kao potencijal koji može pomoći u izvršavanju zamisli i rješenja koje pripremam s dožupanima, kako na identitetu i ponudi županije, tako i na programiranju i realizaciji moderne i efikasne infrastrukture, tako i realizaciji jakog poslovnog sektora. Sadašnje stanje županijske uprave je takvo da se napredovanje pojedinaca nije temeljilo na etičkim i stručnim vrijednostima, nego na dodvoravanju političkim autoritetima. U županijskoj upravi sigurno ima mislećih i učenih ljudi koji će unošenjem nove energije biti uključeni u proces osmišljavanja područja županije iznutra, a ne nametanjem rješenja izvanka.
Jedan od gorućih problema u našoj županiji jest pitanje otpada. Zbog čega ste protiv izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju i koju alternativu nudite?
Kao prvo, predviđena tehnologija obrade otpada (vlaženje, grijanje, fermentiranje) i deponiranje na licu mjesta u Lučinom razdolju nije dozvoljena, kako zakonom tako i pravilnicima o zbrinjavanju otpada. Kao drugo zalažem se za decentralizirano zbrinjavanje otpada, posebno zbog izduženosti naše županije, i svatko treba rješavati, ako je moguće, otpad u svom dvorištu (reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane). Tako će se manje zagađivati okoliš, uz puno manje troškove. Iste decentralizirane principe ću zagovarati i u zbrinjavanju otpadnih voda.
Opća bolnica Dubrovnik, čiji je osnivač Županija, ima problem s kadrom i opremom, kako ćete pristupiti tom problemu?
Ustrajat ću na podizanju kvalitete i raznovrsnosti dijagnostičko-terapijskih postupaka. Pregovorima uz političku podršku s HZZO-om treba podići godišnju cijenu paušala za Opću bolnicu Dubrovnik. Treba više iskoristiti usluge pomorske medicine za povećanje prihoda te napraviti energetsku obnovu zgrade za smanjenje troška održavanja, grijanja vode i klimatizacije. Potrebno je subvencionirati određene specijalizacije (ginekologija, dermatologija, oftalmologija). Svakako je nužno subvencioniranje kamata na stambene kredite mladih liječnika. Opremu treba redovito servisirati pa će duže trajati, a za nabavku nove opreme treba više koristiti dubrovačku privredu.
Neretvanski poljoprivrednici su već dugo u krizi, koje rješenje njima nudite?
Niti ovdje Županija nije ništa učinila i nijemo promatra uništenje doline Neretve. Nemamo strategiju razvoja poljoprivrede u županiji. Vodni režim rijeke Neretve je u potpunosti promijenjen u odnosu na prirodno stanje zbog izgradnje hidroenergetskih objekata. Pored izgrađenih akumulacija (Rama, Jablanica, Bileća) planiraju se graditi nove akumulacije Konjic, Ulog, Nevesinje, Klokun. Uz navedeno dolazi i do prevođenja vode iz Neretve u druge dotoke za hidrocentrale. Gospoda iz elektroprivreda moraju biti svjesni što rade drugima, te odmah pristupiti izgradnji pregrade pored Opuzena i pravilno rasporediti raspoložive vode između vodoopskrbnog, vodoprivrednog i hidroenergetskog sektora. Tražit ću da se problem Neretve hitno stavi na sjednicu Vlade RH i Vlade BiH. Njihova potpora hidroenergetskom sektoru posljedično uništava poljoprivredu i turizam u priobalju (HE Plat, Dolina Neretve, mnogi izvori u priobalju). Imamo primjer iz bliže povijesti prilikom gradnje brane Grančarevo i Bilećkog jezera. Zbog smanjenja dotoka vode na izvore, vlade BiH i RH su na području Župe dubrovačke i Konavala osigurale pravo korištenja besplatno tri metra kubna u sekundi na vodostanu HE Plat.
Dolazite s Korčule pa ste sigurno upoznati sa životom na otoku, kako mislite olakšati život naših otočana?
Sadašnja politika vlade – smanjenje glavnih otočnih subvencija, životno važnih otočanima – voda, prijevoz i poticaji za gospodarstvo – nažalost utječu na još lošiji standard otočana i otočkog gospodarstva. Boljom linijskom povezanošću unutar županije, a pri tome mislim na morski i kopneni dio, subvencijama kamata na kredite za nove projekte i strategijom ribarstva DNŽ. Život treba olakšati i otvaranjem srednjih škola na otocima, te stimulacijama deficitarnih zanimanja (liječnici, apotekari) uz rješenje stambenog pitanja.
Za zamjenika ste uzeli Boža Letunića, možemo li očekivati nova prometna i infrastrukturna rješenja u Županiji?
Božo Letunića sam upoznao kroz rješavanje infrastrukturne problematike na cijelom otoku Korčuli. Korčula ima izrađene studije zbrinjavanja otpada i otpadnih voda po najmodernijim EU principima, i osnova su za osiguranje sredstava iz fondova EU. Na sličan način to trebaju učiniti i ostale općine i gradovi, a kako bi olakšali proceduru i pokazali kompetentnost naše županije. Izmjenom i dopunama Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, koje smo izložili u medijima, omogućit će se i pojedinačna prometna rješenja gradova naše županije. Obratno ne ide, a za što će svojim iskustvom sigurno doprinijeti i budući dožupan Božo Letunić.
PROMO