Koliko nam puta dođu ljudi u ambulantu kako bi pitali je li se kod nas radi testiranje na COVID-19. Ne možete vjerovati koliko smo ljudi preusmjerili – govori nam kroz smijeh voditelj ispostave Hitne medicinske pomoći Dubrovnik doktor Juraj Knezović, rođeni Mostarac koji već četiri i pol godine djeluje u ovoj dubrovačkoj zdravstvenoj ustanovi. Kad smo ga pitali koliko imamo vremena za razgovor, rekao je: ‘Evo, dok ne dobijemo poziv za intervenciju’. Držali smo figu u džepu cijelo vrijeme. I imali smo sreće. Dok smo sjedali ispred zgrade hitne pomoći, u svojevrsnoj ‘chill zoni’, Knezović nam objašnjava da je opseg posla hitne pomoći isti, uspoređujući rad prije pandemije koronavirusa i danas. No, sasvim očekivano ističe da se odvijao uz otežanije uvjete. Svakodnevno na intervencije izlaze timovi u dvama kolima hitne pomoći. U dubrovačkoj ispostavi Zavoda za hitnu medicinu DNŽ postoji i ambulanta hitne pomoći u koju pacijenti dolaze samostalno.
-Možemo reći da je za vrijeme lockdowna bilo manje pacijenata u ambulanti, dolazili su samo oni koji su stvarno trebali hitnu medicinsku pomoć. Što se tiče opsega posla, trenutno radimo isto kao i prije, samo je jedina razlika što moramo biti na oprezu zbog COVID-a 19 i provoditi epidemiološke mjere. Pazimo da imamo osobnu zaštitnu opremu kao što su maske, rukavice, vizir, ali ako postoji sumnja na COVID, na intervenciju uvijek izlazimo u zaštitnim odijelima. Ukoliko netko dođe u ambulantu, a misli da ima COVID, onda ide na respiratornu trijažu, a ne ovdje – kaže nam Knezović. Ljeti je, priča nam, bilo pogotovo nezgodno raditi u zaštitnim odijelima zbog vrućine, obzirom da intervencije znaju potrajati i sat vremena.
Ovo ljeto ipak lakše
Ostali smo u ljetnim mjesecima spomenuvši hitnu helikoptersku medicinsku službu koja je ‘na snazi’ od sredine lipnja do sredine rujna. Vrijeme je to kad se inače opseg posla poveća, naravno – zbog turizma. Knezović, koji je osobno ovo ljeto tjedan dana ‘letio’ i radio, ističe kako helikopterski prijevoz najviše znači pacijentima iz udaljenijih mjesta i otoka, a koji su zahtijevali hitnu intervenciju. U pripravnosti su dvanaest sati, od osam ujutro do osam navečer.
-Nisam pratio cjelokupnu statistiku, ali kad sam radio, bio je približno isti broj letova kao i prošle godine. U tjedan dana sam imao ukupno 11 letova. U samo jednom danu je, primjerice, bilo i četiri leta – rekao je Knezović. Smatra kako bi itekako bilo dobro da hitna helikopterska služba radi cijelu godinu, no potrebno je, kaže, biti realan jer se radi o zahtjevnom projektu. Reći će i kako je ovo ljeto bilo manje posla nego u istom razdoblju prijašnjih godina.
-To bi nekad bila ludnica. Bilo je ove godine manje zastoja na prometnicama, ali svejedno – bilo ih je. Kad se stvore veliki prometni ‘čepovi’, duže nam vremena treba da stignemo na mjesto intervencije i da se vratimo u bolnicu. Vozači moraju biti dosta spretni u vožnji jer često bude zahtjevnih prolazaka kroz gužve. Ali sve to moramo izdržati – navodi Knezović.
Sad je stanje zadovoljavajuće
Ukupno 45 ljudi radi u Hitnoj medicinskoj pomoći Dubrovnik. Na godišnjoj razini spase 10 tisuća ljudi, što dovoljno govori o njihovoj važnosti. Knezović ističe kako je, po pitanju uvjeta rada zadovoljan, što nije bio slučaj na početku godine. Tada je itekako problem bio nedostatak liječnika u hitnoj pomoći. Sada ih je dvanaest, a tada ih je bilo upola manje. Naglašava kako trenutno mogu pokriti sve četiri smjene, no stanje se može brzo promijeniti, obzirom da dosta mladih kolega liječnika ide na specijalizaciju.
-Nadam se da nećemo doći u situaciju kad nas je nedostajalo. Sad je stanje zadovoljavajuće – naglašava Knezović. Postoje ukupno dva tima u smjeni, a svaki se tim, koji svakodnevno ide na intervencije u kolima hitne pomoći, sastoji od medicinske sestre ili tehničara, liječnika i vozača. Uz njih, nezanemariv je rad njihovih dvaju kolega iz prijavno-dojavne jedinice koji pokrivaju cijelu županiju.
-Osim što primaju hitne pozive, oni naravno i koordiniraju ekipe koje se nalaze na terenu. Također, prije dolaska hitne medicinske pomažu nekome od prolaznika u pružanju osnovne pomoći, ako situacija to zahtijeva, a što nama dosta znači. Budući da je riječ o jedinici koja je nadležna za cijelu županiju, onda možete očekivati da imaju dosta veliki broj poziva – rekao je Knezović te zajedno dolazimo do zaključka kako je njihov rad itekako zahtjevan. To nam potvrđuju i Aida Saltarić te Ivan Kolobarić iz prijavno-dojavne jedinice čija procjena i intuicija tijekom 12 sati rada i primanja brojnih poziva mora biti na visokoj razini. Uz položen tečaj, imaju dugogodišnje iskustvo rada u hitnoj pomoći.
Deset sekundi
U prosjeku djelatnici prijavno-dojavne jedinice dobiju do 60 poziva u smjeni, a to ljeti, kao i vikendom i praznikom zna biti duplo veća brojka.
-Nemaju ljudi nikoga, nego nas u ta vremena – reći će gospođa Saltarić. Zakonski rok u kojem se moraju javiti na poziv je deset sekundi, što ovaj posao, posebno u ljetnim mjesecima, čini još stresnijim. Nekad se osjećaju k’o da su svakome krivi, priznaju nam. No, ovo je ljeto, ističu i oni, ipak bilo malo mirnije i nisu puno puta čuli pitanje: ‘Gdje ste dosad?’.
-Ovo ljeto se ne može usporediti s drugim ljetima. Lakše nam je prije bilo dobiti poziv iz Zatona nego iz povijesne jezgre zbog prometnih gužvi. Radim ovdje od 91., prvo sam bio tehničar, a sad sam 15 godina u prijavno-dojavnoj jedinici. Mislim da nam nikad nisu više puta rekli kao ove godine: ‘Kad ste prije došli? Kad ste se prije stvorili?’ – kaže nam Kolobarić. Veliki problem je, naglašavaju dalje, što dosta ljudi iznosi namjerno krive informacije kako bi hitna pomoć izašla na teren.
-Znaju što trebaju reći. Često ono što primimo na prvu i prava slika na terenu, nemaju veze jedno s drugim. Ako pošaljete tim na neku intervenciju koja nije hitna, a u međuvremenu se dogodi prometna, vi nemate koga poslati. Također, ako ljudima postavite dodatno pitanje, onda kreće negodovanje i ružne riječi. Naši su ljudi takvi i takav je mentalitet. Ali mi moramo sada, pogotovo za vrijeme koronavirusa, postaviti pitanje je li osoba u samoizolaciji, je li bila u kontaktu sa zaraženom osobom… Ljudi se nekad na to ljute – ističe gospođa Saltarić. Dakle, veliki problem je nehitnost određenih slučajeva.
-Mi radimo samo sa životno ugroženim ljudima. Nas nekad zovu zbog zubobolje. Danas možete lako pronaći informaciju tko je dežurni stomatolog. Dosta nas ljudi zove i pita koja je dežurna ljekarna, a to je je opet jedna informacija koju mogu naći na mobitelu. Takve nam stvari, koje nisu hitne, oduzimaju vrijeme – reći će Kolobarić, a gospođa Saltarić dodaje kako ima i divnih ljudi, kao i u svakom poslu. Poslali su zamolbu građanima da ih ne zovu bez potrebe u slučajevima dobivanja visoke temperature.
-Nazovite radije obiteljskog liječnika ili epidemiologa, i molimo vas ostanite doma. Njihove brojeve možete vidjeti na televiziji, stalno se prikazuju – kažu nam.
Hitna na prvoj liniji
Knezović ističe kako nam dolazi ‘sezona’ respiratornih infekcija i bolesti. Simptomi se miješaju sa simptomima COVID-a, zbog čega ljudi moraju biti maksimalno oprezni. Ako se budu poštivale osnovne epidemiološke smjernice, navodi, za očekivati je kako će biti manje slučajeva gripe, nego što je to inače bio slučaj.
-Kažu da će studeni dosad biti vjerojatno najgori dosad. Mi se zasad dobro držimo i za nas je ovo stanje prihvatljivo. Nemamo trenutno zaraženih djelatnicika. Slučajeva smo imali, što smo, statistički gledano, i morali imati u tako dugom razdoblju – naglašava Knezović dodajući kako je Hitna medicinska pomoć i dalje je ‘na prvoj liniji’.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 4. studenog 2020.