Iako bi se iz jedne rečenice Odluke o povjeravanju obavljanja komunal-nih djelatnosti unutar groblja Dubac moglo zaključiti kako će i Dubrovnik dobiti krematorij, to se pokazalo netočnim. Naime, u spomenutoj odluci, o kojoj su nedavno raspravljali i gradski vijećnici navodi se kako se održavanje groblja i krematorija unutar groblja Dubac povjerava trgovačkom društvu Groblje Dubac, kojega su u omjeru 51:49 posto osnovali Župa dubrovačka i Grad Dubrovnik. Međutim, krematorij se na Dupcu ne gradi, već je u odluci samo preuzeta terminologija iz Zakona o komunalnom gospodarstvu.
— Neka vas u odluci ne buni ovo kremiranje i krematorij. To je ime komunalne djelatnosti koja je taksativno navedena u Zakonu o komunalnom gospodarstvu i mislim da je nismo mogli skraćivati na način da izbacimo krematorij. Mi ga na Dupcu nemamo. U Hrvatskoj ga imaju samo dva grada, a jedan od nedavno – objasnio je gradskim vijećnicima Zlatko Uršić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika.
Mali interes Dubrovčana
Ipak, nagnalo nas je to na potragu za podatkom jesu li Dubrovčani i u kojoj mjeri uopće zainteresirani za kremiranje. U Hrvatskoj je sve donedavno kre-miranje bilo moguće jedino u Zagrebu, no baš ovih dana krematorij je dobio i Osijek. Stanovnici ostalih dijelova Hrvatske koji žele kremirati svoje pokojnike to mogu učiniti u ova dva grada, no treba imati u vidu i troškove prijevoza pokojnika do krematorija i natrag, uz sve ostale troškove koji i inače prate pokop. Prema riječima direktora tvrtke Boninovo Marijana Dadića, u Dubrovniku ne postoji veliki interes za kremiranje pokojnika. Tako su u posljednje dvije godine obavljene 23 kremacije, što je jedva jedna mjesečno. Odnosno, u 2019. godini Boninovo d.o.o., koje za svoje sugrađane dogovara uslugu kremacije sa Zagrebačkim Holdingom (Podružnica Gradska groblja Zagreb), imalo je devet kremacija, a prošle pak godine njih 14. Brojke su to koje govore u prilog jako malo interesu za ovu vrstu ukopa u odnosu na tradicionalan. Ono što možda dio ljudi u startu odbije od ovakve vrste ukopa vjerojatno je i sama cijena.
Prosječna cijena veća od 12 tisuća kuna
— Prosječna ukupna cijena za uslugu kremiranja je oko 12.500 kuna. Ona podrazumijeva preuzimanje pokojnika iz bolnice, standardni lijes za kremiranje, rad na pripremi, prijevoz do Zagreba te povratak iz Zagreba sljedeći dan, račun Gradskih groblja Zagreb, tj. usluga kremiranja, izrada osmrtnica, lijepljenje osmrtnica, otvaranje i zatva-ranje grobnice te usluga polaganja urne u grob – naveli su nam iz Boninova.
Direktor Dadić naglašava kako prijevoz pokojnika do Zagreba i povratak urne ne mora ići preko Boninova, jer je to tržišna djelatnost, no urnu u krematoriju ne može preuzeti obitelj već isključivo pogrebnik. Uz to, u Dubrovniku ne postoji drugo pogrebno poduzeće osim Boninova, ali primjerice obitelj za prijevoz do krematorija i povratak urne u Dubrovnik može angažirati pogrebnika iz Metkovića. Ipak, sam sprovod, odnosno polaganje urne u grob u Dubrovniku može obaviti samo Boninovo.
— Imamo slučajeva gdje se dogovori s privatnikom ako na primjer čovjek premine u Zagrebu ili u bolnici u Splitu. Tada se angažira pogrebnik koji preuzme urnu i preveze je do Dubrovnika, a mi obavljamo polaganje u grob, jed-nako kao što se to radi kod sprovoda – objašnjava Dadić.
Do Osijeka još i skuplje
Iako se nedavno otvorio i krematorij u Osijeku, teško da će se netko iz Dubrovnika odlučiti na kremiranje u tom gradu, jer bi u tom slučaju troškovi bili još i veći. Spomenimo kako je osiječki krematorij gradsku blagajnu koštao 3,5 milijuna kuna, a kremacija košta 3.435 kuna. Zanimljivo je istaknuti kako se ovaj grad odlučio na gradnju krematorija prateći europske trendove i želje svojih sugrađana. Njegovom je izgradnjom, napomenuli su iz Grada Osijeka, postavljen novi komunalni standard, ne samo grada Osijeka nego cijele Slavonije i Baranje. Očekuju kako će s ovom investicijom veliki dio ljudi u krugu od 100 kilometara odlučiti za uslugu kremiranja u Osijeku, osobito uzimajući u obzir brojne upite građana unazad zadnje dvije do tri godine, ali i porast trenda kremacije u Europi. Tako navode podatak kako je u Njemačkoj postotak kremiranih pokojnika oko 50 posto, jednako kao i u Zagrebu, u Sloveniji 88 posto, a u Švedskoj se pak 95 posto pokojnika kremira. No, daleko smo mi ipak od tih brojki, a gradnja krematorija, ali ni njegovo održava-nje na dubrovačkom području, ako je suditi po sadašnjem interesu, ne bi baš bila isplativa. •AFR
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 17. ožujka 2021.