Kultura

ČASOPIS DUBROVNIK ‘Ne znam kako se odužiti što imamo Gundulića u svojim redovima’

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je u četvrtak navečer u franjevačkom samostanu u Rijeci dubrovačkoj novi broj svoga Časopisa za književnost i znanost Dubrovnik 1-2/2021. predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan uvodno je rekla kako nije slučajno za mjesto predstavljanja izabran franjevački samostan u Rijeci dubrovačkoj. Razlog tome leži u činjenica što glavni temati ovog dvobroja govore baš o obljetnicama ljudi koji su vezani za Rijeku dubrovačku.
-Dante baš i nije, ali Ivan Gundulić jest. On nam je preko puta živio i svakodnevno gledao čim bi se ustao i sve do sutona kad je lijegao ovaj samostan, a na početku Rijeke dubrovačke, na ovoj istoj strani njezine obale nalazi se ljetnikovac Gradi u kojem je djetinjstvo proživjela redovnica i hrvatska književnica Benedikta Gradi. Tako da su to dva debela razloga da budemo večeras u Rijeci dubrovačkoj – rekla je Stojan.
Naime, obilježavajući 400. obljetnicu objavljivanja Pjesni pokornih kralja Davida (Rim, 1621.) na uvodnim stranicama ovog dvobroja časopisa objavljen je tekst Slavice Stojan Gundulićev psalamski put do Božjih misli.
-To nije najbolje njegovo djelo, na koncu to je parafraza psalama Davidovih, ali oni su veliki zbog toga jer mi i tako malo znamo o velikanima hrvatske pisane riječi. Ne znamo mnogo ni o prethodnicima Gundulićevim, ne znamo mnogo ni o Gunduliću, a još bi manje znali da on nije objavio ovu knjigu. Naime, predgovor je napisao godinu ranije i tu je naveo sve ono što o Gunduliću nikad ne bismo saznali, dakle što je radio prije, odluku da počne raditi kasnije, jedan njegov prijezir prema ranim radovima i njegovu čvrstu odluku da se počne baviti domovinskim i sakralnim, filozofskim problemima – rekla je dalje Stojan. Otkrila je i kako Matica hrvatska uskoro objavljuje slikovnicu posvećenu ovoj velikoj obljetnici i Gundulićevom životu.
-Nije to samo štura biografija nego korektno ispričana priča o njegovom životu koji je bi neuobičajen i relativno kratak. Mi Hrvati baš nismo ni ponizan ni zahvalan narod, a imati Gundulića u svojim redovima, imati ga u povijesti svoje književnosti kao i njegova prethodnika Držića, toliko bi more zahvalnosti trebali imati prema toj činjenici da naprosto ne znam kako bismo se tome odužili i na koji način izrazili zahvalnost da je taj čovjek boravio među nama, ostavio svoje velebno djelo i stvarao tu na stotinjak metara udaljen od ovog samostana – rekla je.
U novom dvobroju časopisa Dubrovnik možete pročitati i tematski blok uz 250. obljetnicu smrti Benedikte Gradi (1688.- 1771.) Slavica Stojan piše o tome kako je Benedikta Gradi slavila Božić 1761. u samostanu Sv. Marije od Kaštela u Dubrovniku, a stranice posvećene ovoj dubrovačkoj pjesnikinji obogaćene su integralnim objavljenim njenim Zborom pastijerskim sakupljenim na Betlemskom polju više poroda Jezusova. Na predstavljanju, Stojan je rekla kako se Benedikta Gradi rodila 11 godina nakon jedne od najvećih tragedija u povijesti hrvatskog naroda, potresa 1667. godine. Bila je dijete jedne izuzetno bojne obitelji i bila je druga po redu. Rekla je i kako motivi njenog odlaska u samostan nisu poznati, no rezultat su jedne promišljene odluke.
Tu je i tematski blok uz 700. obljetnicu smrti Dante Alighierija (1265.-1321.), koji donosi četiri vrijedna prinosa koji, svaki na svoj način, „slavi uspomenu na velikog Firentinca, oca talijanske i kanonskog autora svjetske književnosti.“ Objavljeni su tako radovi Morane Čale Dante „Miris ploda“ (Čistilište, XXII,35), Maria Kopića Danteova topografija zagroblja, Juraja Gracina Znanje ozareno ljubavlju i Milka Valenta Pakao – Prva latica.
Stojan je naglasila kako je Dante jako puno značio za hrvatsku književnosti i hrvatski narod, o čemu govori i pet cjeloviti prijevoda Božanstvene komedije na hrvatski jezik, i još dva prijevoda Pakla. Važne stavke iz Danteova života i njegovog najvažnijeg djela okupljenima je predstavila Ivana Grkeš, a na predstavljanju su govorili i fra Josip Sopta, Ivan Viđen i glavni urednika časopisa Davor Mojaš.
Nadalje, u ovom dvobroju u rubrici Baština Stanko Josip Škunca piše Neobičnu povijest poznatog dubrovačkog humaniste Ilije Crijevića (1463.-152.), a Mirjana Malovan objavljuje rad Nicolò Radulović: Uvod u život i djelo prvoga kardinala s područja Dubrovačke Republike. U rubrici Ogledi Jelena Lužina u tekstu Učitavanje Dubrovnika otvara zanimljive stranice romana Obala Syrtesa francuskog autora Juliena Gracqua koje upotpunjuje esej Julien Gracq i njegov čudesni roman Obala Syrtesa Vlade Uroševića. Slijedi prinos Simone Dalić Morske sefardske romance na ladinu i Antuna Nodila Ime Dubrovnika. U prijevodu Voja Šindolića predstavljen je izbor iz posthumno objavljenih pjesama Leonarda Cohena, a njegove Jednostavne pjesme dopunjuje i Šindolićeva posveta („Sjećajući se Leonarda Cohena“) pjesniku, kantautoru i glazbeniku koji je umro je 7. studenog 2016. i upisao neke od najdojmljivijih stranica suvremenog pjesništva, a svojom osobnošću obilježio svjetsku glazbenu scenu. Slijedi ciklus pjesama Vidio sam Borgesove oči Tomislava Marijana Bilosnića i rubrika Proza s kratkim pričama Antuna Maračića, Vinka Maria Prizmića, Iva Mija Andrića, Nikole Šimića Tonina i Berte Miloš.
Novi broj Dubrovnika donosi i dramski tekst Što da radim sa životom (monodrama ili storytelling promašenog čovjeka) Mira Gavrana, a u rubrici Spomenar objavljen je tekst obiteljskih tragova Marka Sjekavice. Prepoznatljivi časopisni Album s izborom fotografija Dubrovačkog spomenara priredio je Ivan Viđen, a u rubrici Osvrti objavljeni su prikazi i osvrti novijih izdavačkih prinosa i izložbi s dubrovačkim predznakom s potpisima: Mata Nedića, Đina Đivanovića, Pavla Bonče, Josipa Lisca, Josipa Klaića, Katje Bakije, Petre Golušić, Borisa Njavra, Franja Nagulova, Davora Mojaša i Milane Romić. Završne stranice časopisa donose spomene Jošku Juvančiću (1936.-2021.), Stijepu Obadu (1930.-2021.) i Nenadu Pati (1930.-2021.) te kroniku rada Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku tijekom 2020. godine. Tiskanje časopisa ostvareno je uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Dubrovnika, uz Institucionalu podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku.

 

Pročitajte još

IZLOŽBA UZ 30 GODINA OD HEROJSKE OBRANE GRADA Đuraš: Još uvijek smo na početku povijesne istine o događajima na našem području

Dulist

‘CVIJET U KAMENU’ Prvi put predstavljeni predmeti iz fundusa Arheološkog muzeja

Dulist

PREDSTAVLJENA ČAK TRI DJELA Blago Matice hrvatske Dubrovnik u Saloči od zrcala

Mia Njavro Banić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija