U srpnju je u odnosu na lipanj zabilježen pad prosječnih mjesečnih plaća po zaposlenom u pravnim osobama, pri čemu je bruto plaća smanjena za jedan posto, a neto plaća za 1,1 posto.
Riječ je o uobičajenoj sezonskoj oscilaciji koja ne utječe na međugodišnji trend rasta uspostavljen još od sredine 2014. godine. Tako je u srpnju ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8420 kuna, što je 464 kune ili 5,8 posto više nego u istom mjesecu 2017. godine. Istodobno je neto plaća iznosila 6206 kuna, što je 301 kunu ili 5,1 posto više nego u srpnju prethodne godine. Pri povratku inflacije koja se kretala na razini tek nešto višoj od dva posto realne su plaće porasle umjerenije, neto plaća za 2,9 posto, a bruto plaća za 3,6 posto. Očito je da se, za razliku od prošle godine, u ovoj godini bilježi snažniji rast bruto plaće u odnosu na neto plaću kao rezultat iščezavanja utjecaja prethodnih poreznih promjena, stoga ove godine bruto plaća raste dinamičnije nego prošle godine, dok je rast neto plaće umjereniji nego lani.
Medijalna je neto plaća u srpnju ove godine iznosila 5504 kune, što znači da je polovina zaposlenih primila višu, a polovina nižu plaću od navedenog iznosa. U odnosu na srpanj prošle godine, medijalna je neto plaća porasla za 297 kuna (skromnije od povećanja prosječne neto plaće), što upućuje na to da je rast plaća izraženiji u gornjem dijelu distribucije plaća.
U takvim je okolnostima sumarno u prvih sedam mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8439 kuna, što je nominalno 5,4 posto, a realno 3,8 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2017. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6233 kune, što je nominalno 4,7 posto, a realno 3,2 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom je najviši rast neto plaće zabilježen kod Promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta (+17,0 posto), Zaštitnih i istražnih djelatnosti (+17,0 posto), Uredskih administrativnih i pomoćnih djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti (+16,9 posto) i Proizvodnji odjeće (+16,7 posto), dok je istodobno najveće smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u djelatnostima: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-6,5 posto) i Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom (-3,4 posto).
Pritisak koji nedostatak radnika potrebnih vještina i struka vrši na porast plaća takvih radnika sve se jasnije nazire, pa je, primjerice, iznadprosječni rast neto plaće ostvaren u djelatnosti građevinarstva (6,6 posto) te u trgovini (6,2 posto).
Rast plaća na godišnjoj razini obilježava i slične zemlje, često po višoj dinamici nego u Hrvatskoj. Tako su u srpnju ove godine bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1651 euro), Hrvatska (1140 eura), Slovačka (1128 eura), Poljska (1114 eura) i Mađarska (1006 eura), a slijede Rumunjska (970 eura), Crna Gora (761 euro), Bosna i Hercegovina (698 eura), Srbija (576 eura) i Makedonija (574 eura).
Trenutna je gospodarska situacija poticajna za rast plaća, ali i jediničnog troška rada. Riječ je ponajprije o utjecaju nastavka gospodarskog rasta i pozitivnih kretanja na tržištu rada, ali i o pritisku koji na rast plaća vrši nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima te potreba zaustavljanja emigracijskih kretanja.
Uz to, na statistički iskaz međugodišnjeg rasta plaća djeluje povećanje minimalne plaće od početka ove godine te povećanja plaća državnih i javnih službenika iz kolovoza i studenoga prošle godine, a od početka naredne godine očekuje se i pozitivan utjecaj nastavka porezne reforme. Stoga prognoziramo nastavak rasta plaća koji će, zbog inflacije, kod neto plaće u realnom izrazu biti blaže izražen nego prošle godine.