Hrvatska će se povezati na strateški važan “Jadransko-jonski plinovod”, kojim će plin iz azerbajdžanskih bušotina stizati do Italije i dalje prema srcu Europe. Od Dugopolja prema Crnoj Gori 2017. počinje izgradnja odvojka “Jadransko-jonskog plinovoda”, koji bi se trebao spojiti na plinovod u albanskome gradu Fieri.
– Ukupna ulaganja u “Jonsko-jadranski plinovod” iznose 620 milijuna eura. Kad je riječ o hrvatskim dionicama, bit će uloženo 330 milijuna eura, uključujući novu kompresorsku stanicu koja će se graditi u Dugopolju te ostale objekte – rekao nam je Tomislav Cerovec, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva, piše Slobodna Dalmacija.
Kako su nam objasnili u “Plinacrou”, hrvatska trasa spojila bi se na podvodnu koja bi došla iz smjera Dobreča na poluotoku Luštica, a koja bi kroz more Boke kotorske izišla na Prevlaku. Dalje bi se cijev kopnenim putem razvukla prema Dubrovniku, Pločama te se spojila u Dugopolju, na postojeću infrastrukturu.
– Izgradnja bi omogućila plinofikaciju juga Hrvatske, ali i osigurala mogućnost naplate tranzita plina prema trećim zemljama – poručuju iz “Plinacroa”. Koliko bi Hrvatska mogla uprihoditi za sada je teško prognozirati. No, u Podgorici su već izračunali da bi od svojeg dijela tranzitne usluge mogli godišnje ubirati oko 20 milijuna eura.
Washington je posebno zainteresiran za projekt južnog plinskog koridora od Azerbajdžana do Italije, te spajanje Balkana na “Transjadranski plinovod” (TAP). Na ovogodišnjem “Brown forumu” bilo je riječi baš o ovom plinovodu.
Hrvatska bi s TAP-om možda mogla postati transeuropska plinska magistrala. I Bugarska i Federacija BiH potrčale su priključiti se na TAP, a albanski političari najavljuju da će tim cjevovodom opskrbljivati plinom Makedoniju i Kosovo. TAP može postati osnova za plinofikaciju dobrog dijela Balkana, čiji je plinski sektor vrlo nerazvijen i u kojemu ima dosta potencijala za širenje.