Rušenje vojnog drona u Zagrebu se dogodilo na dan 11. ožujka prije dvije godine, a još se ne zna tko je, zašto i kako poslao bespilotnu letjelicu. Međutim danas nema puno više informacija osim onih neposredno objavljenih nakon pada objavio je Index.
Podsjećaju kako se u ranim jutarnjim satima 11. ožujka 2022. godine na zagrebačkom Jarunu srušila bespilotna letjelica, a nakon pada velikim dijelom grada je odjeknuo snažan prasak. Iduće jutro na Jarunu se mogao vidjeti ogroman krater.
U nastavku pogledajte kronologiju događanja koji su se zbili danima nakon pada bespilotne letjelice.
Zbog pada letjelice u dijelu Zagreba bio je zatvoren promet, a nedugo nakon toga sastale su se sigurnosne službe te se vlada o svemu oglasila tek 12 sati nakon pada. I to s nekoliko rečenica. Kratko su poručili da su sve nadležne službe uključene u istragu, da je letjelica bila vojnog tipa te da je došla iz zračnog prostora Mađarske brzinom 700 km/h na visini od 1300 metara.
Svjetski mediji pisali su o tome, a prirodno su se nametala i mnoga logična pitanja, a na većinu suvisle odgovore nismo saznali do danas, dvije godine nakon pada vojne letjelice.
MORH nije htio potvrditi niti demantirati ništa o bespilotnoj letjelici, Ukrajinci su odmah rekli da letjelica nije njihova, Tomašević je pad nazvao događajem bez presedana, a premijer Plenković je brže bolje izjavio da je letjelica ruske proizvodnje.
Predsjednik Milanović je kazao da je dron stigao iz Ukrajine te da je to ozbiljan incident, a o svemu se proširila teorija kako je letjelica zapravo trebala sletjeti na ukrajinski Yarun umjesto na zagrebački Jarun.
Povuklo se i pitanje zašto protuzračna obrana Hrvatske nije primijetila bespilotnu letjelicu te zašto NATO nije odmah reagirao s obzirom na činjenicu da je dron preletio Rumunjsku i Mađarsku. Stručnjaci su bili složni oko toga da je to bila sramota i nesposobnost jer je prešao tisuću kilometara i tri zemlje, letio je sporo, a bio dužine aviona poput Rafala, MiG-ova i F-16 lovaca.
Idućeg dana, 14. ožujka, Banožićev savjetnik i premijer Plenković izašli su u javnost s informacijom da je dron nosio bombu s 40 kilograma eksploziva. Idući dan šef NATO-a držao je pressicu na kojoj je spomenuo pad drona i izazvao kaos svojim izjavama o tome je li isti bio naoružan ili nije, da bi Plenković nedugo nakon toga na konferenciji za medije mahao fotografijama olupine i rekao da je letjelica bila naoružana.
Kaos na izjavama za novinare šefa NATO-a, Plenkovićeva tri scenarija i konačno – istraga
Plenković je govorio o tri scenarija – pogrešci, sabotaži i slanju drona u Zagreb s namjerom. ‘Ne možemo ništa od toga tvrditi, ali je cilj da otkrijemo što se dogodilo’, rekao je na sjednici vlade 17. ožujka. Dan kasnije na konferenciji za javnost iznio je nove detalje o padu otkrivši da su pronađeni upaljač, geleri i slično…
A onda je krenula velika rasprava o istrazi, odnosno vještačenju. Je li vještačena cijela letjelica, ili samo njezini dijelovi, da bi se na kraju zaključilo da je dron ipak nosio bombu. DORH je istragom utvrdio da je dron bio naoružan avionskom bombom, ali u njemu nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a.
Rečeno je i ponešto o uzroku pada, odnosno da je narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između letjelice i glavnog padobrana što je ispričao tada brigadir Mario Počinok. Na kraju je održana i bizarna pressica na kojoj su se iznijeli zaključci istrage.
Bila je obilježena izbjegavanjem konkretnih odgovora na novinarska pitanja, a završila kada je glasnogovornica kratko rekla da je prekoračen termin iznajmljen u dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice u kojoj se inače održavaju i sjednice vlade. U dva navrata je upozoravala kako je termin istekao, da bi doslovno prekinula sve uz obrazloženje da je ‘prekoračen vremenski rok konferencije’ te da ona misli kako je sve rečeno.
Tog 13. travnja priča o dronu od šest tona s eksplozivom koji je pao usred Zagreb je praktički stala. Index je više puta podsjetio da Hrvatska i dalje ne zna tko ga je lansirao, no odgovora nije bilo. U međuvremenu je sada bivši ministar Banožić rekao da DORH provodi novu istragu, a isti taj ga je odmah demantirao.
I tako javnost ni nakon dvije godine ne zna puno o padu drona na zagrebački Jarun. Posljedice su mogle biti stravične.