U sklopu Udruženja obrtnika Dubrovnik djeluje mnogo cehova, a najveći je porast zabilježen unutar Ceha turističkih vodiča. Uz njih, povećan je i broj malih turističkih agencija. Zapravo, cvatu svi oni obrti vezani za turizam – ističe predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik Zlatko Begušić. Naime, prema najnovijim podacima Hrvatske obrtničke komore Grad Dubrovnik je u proteklih pet godina zabilježio porast broja obrta od 38 posto, a samo u posljednjih godinu dana ova je brojka narasla za 13 posto. Dubrovnik time prednjači i unutar Dubrovačko-neretvanske županije koja se našla na drugome mjestu po broju obrta.
— Uz turističke vodiče i agencije, sve je više i OPG-ova što dodatno pridonosi porastu ukupne brojke. Do povećanja sigurno ne dolazi kod kožara ili postolara te sličnih uslužnih djelatnosti. Povećan je svakako i broj autotaksi prijevoznika. Za njih su se okolnosti poslovanja znantno promijenile u odnosu na prethodne godine zbog novog zakona. Sada svatko može taksirati. Što se tiče Ceha ugostitelja, on je došao do svojevrsnog ‘plafona’. Nemamo se više ni gdje širiti, a lokal koji nema javnu površinu nije atraktivan te ga sigurno nitko neće držati – ističe Zlatko Begušić.
Ugostitelji dosegnuli ‘plafon’
S obzirom da je i sam ugostitelj, najbolje poznaje prilike unutar kojih ovaj ceh vodi bitku. O problemu s nedostatkom radne snage govori se konstantno, a kao najveći izazov pokazao se i pronalazak smještaja za radnike.
— Svaki ozbiljan ugostitelj koji ima pet i više radnika, jednostavno za njih mora pronaći smještaj. Bez toga ne može funkcionirati, a smještaj je jako skup. Svaki dan se povećavaju troškovi, a zarada se već godinama smanjuje, što u posljednje vrijeme osobito dolazi do izražaja. Dogodine ćemo imati više stanova za radnike kad se otvori Studentski dom. Studenti neće u njemu boraviti preko ljeta pa će ostati dosta soba gdje ćemo moći smjestiti radnike. Kad imaš stan, lakše možeš doći do zaposlenika – dodaje Begušić.
Problemi svih obrtnika vrlo su slični. Posao se, naglašava predsjednik Udruženja obrtnika, povećava, ali pitanje je s kime sve to odraditi. Neki su od njih, ističe, otišli u susjedne zemlje u potrazi za radnom snagom, dok oni koji nisu morat će to uskoro učiniti jer ni tamo neće biti radne snage za dovesti je. Naše je ljude, ističe Begušić, potjerala laka zarada. Razlog je vrlo jednostavan, dodaje, otišli su tamo gdje mogu lakše doći do novca, a možda im dugoročno to neće biti isplativo. Nitko, naglašava, ne zna što donosi sljedeća godina.
Morat ćemo povisiti plaće
— Da bismo zadržali radnu snagu, morat ćemo dizati plaće. A, dokle ćemo ih dizati, veliko je pitanje. Već izdvajamo do 50 posto više za plaće radnika, a još bi se na to trebalo dodati kako bi bili zadovoljni. Iako su im problemi slični, ipak svaki je obrtnik priča za sebe. OPG-ovi su najmanje pogođeni jer su uglavnom obiteljski orijentirani, dok je sasvim drukčija priča, primjerice s frizerskim salonima. Uz slične probleme za ugostitelje je još specifična situacija s javnim površinama. Nadam se da će od nove godine gradonačelnik napraviti ugovore i za poslovne prostore i za javne površine. Trenutno smo na tragu da napravimo ugovore na deset godina. Tako bi ugostitelji imali određenu sigurnost i to bi bila sasvim druga priča. Svaki privatnik onda može lakše planirati posao, to bi nam jako puno značilo – govori Begušić kojemu je ovo drugi mandat na čelu Udruženja obrtnika.
Kada je tek stigao na čelnu poziciju Udruženja, problemi su, ističe, bili sasvim drukčiji. Prije pet ili šest godina radne je snage bilo dovoljno, moglo se birati kvalitetne radnike, dok sada ‘svatko grabi što ga zapadne’, mišljenja je Begušić.
— Što se tiče poslovanja, obim nam je posla porastao, stanje je dosta bolje. Bilo je u početku mog prvog mandata nekih trzavica i sukoba poput štrajka taksista i ugostitelja, ali sada je sve dosta bolje. Ljudi su zadovoljniji, ali teško je svakome ugoditi. Privatnik uvijek ima neki svoj problem, pokušava ga riješiti samostalno i preko udruženja, sve radimo kako bismo izašli obrtnicima u susret. Naravno, postoje i problemi koji su nerješivi – govori nam predsjednik Udruženja obrtnika te dodaje kako pritužbi uvijek ima.
Grad mora zaštititi domaće obrtnike
— Svi bismo, naravno, voljeli kad bi nam se smanjio PDV. Nadamo se da će jednom netko za to imati sluha. Borimo se i oko najma poslovnih prostora. Grad mora nešto poduzeti i zaštititi domaće ljude. Tolika je navala ljudi sa strane koji dolaze na razne načine i neki dubrovački obrtnici. Mislim da uskoro nećemo imati domaćeg čovjeka u butigama, a možda i u lokalima. Naši su ljudi ‘pobjegli’ u sporedne ulice dok su suvenirnice ostale na glavnim. Ipak, nije to tako jednostavno, domaćim ljumogu platiti za prostor dosta više nego dima u sporednim ulicama posao ne cvjeta – naglašava Begušić te dodaje kako je veliki problem i reklamiranje.
— Grad trenutno uređuje nova pravila, ali ne znamo još uvijek kako će sve ispasti. Naravno, pitat će se i Konzervatorski odjel. Gdje god netko ima trgovinu, a ispred nje stolove, gotov je. I sam sam to probao. Nadam se da će Grad nešto poduzeti da obrtnici ostanu u svojim prostiorijama, uredno plaćaju i tako hrane svoje obitelji. U butigama ipak rade domaći ljudi i osjeti se taj duh Grada. Ako ti ljudi nestanu, neće biti ni Grada – istaknuo je Begušić.
To se svakako posebno odnosi na tradicijske obrte kojima je Grad Dubrovnik izišao u susret. Ipak, s državom je situacija ponešto drukčija te se nije tako jednostavno dogovoriti. Ipak, obrti su, naglašava predsjednik ovog Udruženja, život Grada te ih se jednostavno mora zadržati. Kožari i postolari su na izdisaju, ističe. Ne mogu naći nikoga tko bi radio u njihovim butigama. A, mladi ljudi sve se rjeđe odlučuju obrazovati se u ovim zanimanjima.
Mladima treba omogućiti da uspiju
— Polazim od sebe, malo tko će dati sina da bude postolar ili vodoinstalater. Ali, kada se mladi čovjek već odluči za takav tip zanimanja, omogućio bih mu sve živo da uspije. U povijesnoj je jezgri nemoguće naći majstora kad se nešto dogodi. A, dogodi se upravo za neki blagdan ili subotu popodne kada nigdje nema ‘žive duše’ – ističe Zlatko Begušić.
Udruženju obrtnika Dubrovnik, pohvalio se njegov predsjednik, nedavno je ispunjena dugogodišnja želja. Naime, kupili su poslovni prostor od 100 četvornih metara u zgradi Atlant centra.
— Ne znam da se druga udruženja mogu podičiti da imaju svoj poslovni prostor. Nadamo se da ćemo ga otvoriti na jesen. Imat ćemo praktički svoj dnevni boravak, znat ćemo da je to naše i da obrtnici uvijek mogu doći po savjet. OPG-ovci će tamo moći izložiti svoje proizvode. Atlant centar je frekventan, ljudi će im dolaziti. Uskoro ćemo morati tražiti i novog tajnika, s obzirom da gospar Cvijeto Daničić koji je na toj funkciji bio 22 godine ide u mirovinu. Ostaje nam svakako i kancelarija u Gradu u Getaldićevoj ulici. Moramo jednostavno biti i u Gradu, tamo se sve događa – objašnjava Begušić.
Inače, Udruženje obrtnika Dubrovnik, zajedno s Udruženjem autotaksi prijevoznika broji 2700 obrtnika te njegov predsjednik Zlatko Begušić zaključuje kako je najjače udruženje te vrste u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 26. lipnja 2019.