Vlada RH odgovorila je na pitanja Dubrovnik regije, a Ivica Ban ih je objavio na njihovoj Facebook stranici uz komentar kako možemo dobiti i posebni fiskalni status, ali ga dosad nismo tražili, pa ga stoga i nemamo.
Također navodi i odgovor prema kojemu „dr. Tomasović (HDSSD) i dr. Vlahušić (HNS) pojma nemaju što su samupravne, a što statističke regije … a tako ti je to kad se doktori počnu baviti politikom u koju se ne razumiju, a zanemare medicinu za što su se školovali“, komentira Ban.
Oba odgovora Vlade RH prenosimo u cijelosti:
„Poštovani,
Zahvaljujemo na Vašem upitu vezanom uz samoupravne (administrativne) i fiskalne regije te dostavljamo slijedeće odgovore i pojašnjenja:
PITANJA U VEZI SAMOUPRAVNE (ADMINISTRATIVNE) REGIJE
1.Statističke prostorne jedinice razine NUTS II ne predstavljaju pravnu niti administrativnu podjelu teritorija države. NUTS – klasifikaciju teritorijalnih jedinica za statistiku izrađuje EUROSTAT u svrhu uspostavljanja jedinstvene i uniformne podjele teritorijalnih jedinica u EU isključivo za statističke potrebe (npr. izračuni vezano na mogućnost kandidiranja za sredstva kohezijske politike EU) i ne mijenjaju postojeći administrativno-teritorijalni ustroj država članica, koji je u nacionalnoj ingerenciji. NUTS regije uspostavljene su Uredbom 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku Sadašnji sustav NUTS predviđa (do) pet hijerarhijskih razina statističkih regija: tri temeljne razine, NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3, te dvije dodatne razine, LAU 1 i LAU 2. Postojeće administrativne jedinice u državama članicama su temelj za definiciju statističkih jedinica koje se nadalje klasificiraju na osnovu broja stanovnika (za NUTS 1 – 3 000 000 do 7 000 000; za NUTS 2 – 800 000 do 3 000 000; za NUTS 3 – 150 000 do 800 000 stanovnika).
U okviru kohezijske politike EU, statističke jedinice NUTS služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU. NUTS klasifikacija je definirana samo za EU 27, a za zemlje kandidatkinje za članstvo Eurostat je stvorio nomenklaturu statističkih regija koje zrcale hijerarhiju NUTS klasifikacije. Utvrđivanje statističkih prostornih jedinica prema EU klasifikaciji dio je pravne stečevine EU, koju je zemlja kandidat obavezna prihvatiti prije pristupanja, između ostalog i u cilju prikupljanja usporedivih regionalnih statistika u pretpristupnom razdoblju. Klasifikacija statističkih regija utvrđuje se, prema NUTS metodologiji propisanoj u Uredbi (EZ)1059/2003, tijekom pregovora u okviru poglavlja 18 Statistika. Nakon pristupanja EU, ta se klasifikacija prihvaća kao NUTS regije nove članice te, sukladno spomenutoj Uredbi, države članice ne mogu mijenjati postojeću klasifikaciju naredne tri godine. Nacionalnom klasifikacijom prostornih jedinica za statistiku (NN 35/07) utvrđene su statističke podjele RH na razinama NUTS 1 (cijela Hrvatska), NUTS 2 (Sjeverozapadna Hrvatska , Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska ), NUTS 3 (županije).
2. Nacionalno povjerenstvo za provođenje decentralizacije osnovano je odlukom Vlade RH od 23. veljače 2012. godine. Povjerenstvo je višestranačko koordinativno radno tijelo, čiji su članovi predstavnici Vlade Republike Hrvatske, županija, gradova, općina te neovisni stručnjaci. Upravo sastav Povjerenstva reflektira želju za postizanjem konsenzusa po pitanju reforme lokalne i regionalne samouprave, kao važnoj pretpostavci ostvarivanja uravnoteženog regionalnog i lokalnog razvitka Hrvatske te učinkovitog pružanja javnih usluga i obavljanja javnih poslova.
Do sada su održane dvije sjednice Povjerenstva, koje je u ovoj fazi svojeg djelovanja usmjereno na definiranje prijedloga mjera za ostvarivanje ciljeva decentralizacije, s naglaskom na analizu postojećeg modela obavljanja i financiranja decentraliziranih funkcija jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sukladno Odluci Vlade RH Povjerenstvo će prijedlog konkretnih mjera za ostvarivanje ciljeva decentralizacije, administrativnog funkcijskog i fiskalnog preustroja kao i potrebno vrijeme, financijske i ostale resurse potrebne za provođenje cjelokupnoga procesa decentralizacije, utvrditi do 30. rujna 2012.
PITANJA U VEZI FISKALNE REGIJE
Nekoliko država članica Europske unije imaju područja koja, zbog specifičnih povijesnih, zemljopisnih, gospodarskih, socijalnih ili političkih razloga, uživaju poseban položaj unutar ili izvan Europske unije. Ta područja u pravilu imaju i različite odnose sa svojim nacionalnim vladama u odnosu na preostali državni teritorij tih država članica što je dodatno utvrđeno u odredbama nacionalnog zakonodavstva tih država članica. Odnosno, vrlo često je taj poseban položaj utvrđen i u ustavnim odredbama država članica u pitanju. U tom kontekstu, takav položaj im je onda odobren i u zakonodavstvu Europske unije. Slijedom navedenog, ta područja su u potpunosti ili djelomično isključena od sudjelovanja u pojedinim politikama i programima Europske unije. Osim toga, iako su ona službeno dio Europske unije, u tim se područjima zakonodavstvo Europske unije ne primjenjuje u potpunosti, ili s nebrojenim odstupanjima, što ponekad stvara mnogobrojne poteškoće građanima Europske unije u ostvarivanju njihovih prava na tim područjima.
U pogledu mogućnosti da Dubrovačka regija, u uvjetima punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, uživa poseban fiskalni (carinski i porezni) položaj u Europskoj uniji, ovim putem ističemo kako takav položaj za Dubrovačku regiju danas nije predviđen u zakonodavstvu Republike Hrvatske pa je samim time u velikoj mjeri otežano dobivanje takvog položaja u okviru zakonodavstva Europske unije. Odnosno prema važećem Carinskom zakonu, carinsko područje Republike Hrvatske obuhvaća teritorij Republike Hrvatske, a ograničeno je carinskom crtom koja je istovjetna s graničnom crtom Republike Hrvatske. Također, i u smislu poreznih zakona, za Dubrovačku regiju nisu trenutno predviđena posebna porezna oslobođenja u Republici Hrvatskoj.
Tijekom pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom vodilo se računa o zemljopisnoj specifičnosti dubrovačkog kraja kao i o poslovanju gospodarskih subjekata na tom području. U tom su smislu, upravo imajući u vidu postojanje neumskog koridora, dogovoreni posebni režimi, odnosno određena izuzeća od pune primjene propisa Europske unije koji će se primjenjivati nakon ulaska Hrvatske u Uniju.
U prvom segmentu, to znači da je Hrvatska osigurala provedbu posebnog režima za provoz pošiljki proizvoda životinjskog podrijetla kroz neumski koridor. U okviru tog režima, pošiljkama koje su podrijetlom iz Europske unije ili neke dozvoljene treće zemlje bit će dopušten prolaz preko neumskog koridora bez provođenja veterinarskih kontrola na graničnoj postaji pri ponovnom ulasku na područje Hrvatske odnosno Europske unije.
Nadalje, vezano uz primjenu carinskih propisa Europske unije, Hrvatska je osigurala da, po pristupanju Uniji, može primjenjivati posebni režim koji omogućuje izuzeće od obveze prethodne najave pošiljki elektroničkim putem za domaću robu koja prolazi kroz neumski koridor. Taj će se režim primjenjivati na pošiljke robe čija ukupna vrijednost ne premašuje iznos od 10.000 eura.
Spomenutim posebnim režimima omogućili smo, dakle, da se i po ulasku Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, najveći dio domaće robe nesmetano kreće preko stranog carinskog područja, odnosno kroz neumski koridor, a što je od prioritetne važnosti za opskrbu dubrovačkog područja. Također bit će uspostavljen i poseban režim prolaza za građane Europske unije pa samim time i Hrvatske, koji će omogućiti brzi i nesmetan prijelaz međudržavne granice, a ujedno i pružiti visok stupanj sigurnosti.
S poštovanjem,
Služba za odnose s javnošću Vlade RH