Bacanje hrane je svjetski fenomen. Prema podacima UN-a diljem svijeta u smeću završi oko 1,3 milijarde tona upotrebljive hrane, od toga u EU oko 89 milijuna tona. Kakva je situacija kod nas?
Svako kućanstvo u Hrvatskoj godišnje u prosjeku baci oko 2600 kuna. Toliko, naime, iznosi, vrijednost još jestive hrane koju su kupili, ali je umjesto na stolu završila u kontejnerima.
U Hrvatskoj, vrijednost bačene hrane penje se na četiri milijarde kuna, kako su nedavno procijenili u Banci hrane, nevladinoj organizaciji koja se bori za smanjenje siromaštva i protiv rasipanja hrane.
Preciznih podataka za Hrvatsku o rastrošnosti ili velikim očima pri kupnji nema, no zna se da je oskudica ipak dovela do manje kupovanja a time i do manje bacanja hrane.
A kako prestati bacati hranu? Agencija za zaštitu okoliša je pripremila vodič za sprječavanje nastanka otpada za kućanstva koji osim što smanjuje opterećenja na okoliš i pozitivno utječe na očuvanje okoliša, značajno štedi i kućni budžet. Vodič se može pogledati na njihovoj internetskoj stranici .
– Planirajte svoj tjedni jelovnik: doručak, ručak, večeru, ostale 'brze' obroke
– Napravite popis namirnica koje su Vam potrebne i prilikom kupovine nastojte se pridržavati popisa.
– Ne idite u kupovinu gladni – kupit ćete više hrane nego što Vam je uistinu potrebno – jedan je od naizgled 'blesavih', ali vrlo korisnih savjeta
– Provjeravajte oznake roka valjanosti kako biste izbjegli kupovinu namirnica koje će se pokvariti ukoliko se ne konzumiraju 'odmah'
– Kruh je jedna od namirnica koja se najčešće baca – kupujte što manje količine ove namirnice, a ukoliko ne konzumirate kruh, smrznite narezanu štrucu i odmrzavajte kriške po potrebi.
– Pravilno koristite i održavajte svoj hladnjak