Druga faza arheološkog istraživanja Viline špilje iznad rijeke Omble u Rijeci dubrovačkoj, koju su arheolozi Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić i Darko Milošević proveli u listopadu, potvrdila je da je Vilina špilja bila ilirsko svetište!
– U 4. i 3. stoljeća prije Krista, razdoblju mlađeg željeznog doba, tj. njegova susreta s naprednijom helenističkom civilizacijom, odnosno grčkom kolonizacijom ovih prostora u Vilinoj špilji nalazimo izvjesno domaće, ilirsko svetište. U prilog takvoj interpretaciji špilje kao svetišta govore nalazi najfinijih i najskupocjenijih posuda tog vremena poput amfora, koje su služile za čuvanje vina ili skifosa, kantarosa i drugih vrsta čaša, koje su služile za njegovo ispijanje. Takve posude nisu korištene u svakodnevnom životu Ilira, posebice ne male čaše – skifosi s prikazima sove između dviju maslinovih grančica – simbola grčke božice Atene. Pojedine posude su bile probušene na dnu, a s drugih arheoloških lokaliteta, koji su potvrđeni kao svetišta, poznato je da su one korištene kod prinošenja žrtava ljevanica, tzv. libacija. Nadalje, u kontekstu svetišta nalazimo i male čaše domaće, ilirske provenijencije, koje su također mogle koristiti za ispijanje vina, a minijaturne ilirske posude možemo promatrati kao votivne ili zavjetne darove u okviru izvjesnog religioznog obreda i kulta. U svakom slučaju, u svetištima su se uvijek ostavljali najdragocjeniji predmeti i to kao zavjet, kao dar ili zbog traženja mira ili milosti od bogova – kazao je voditelj arheološkog istraživanja dr. sc. Perkić.
Iako se u ovoj fazi istraživanja ne može sa sigurnošću tvrditi kome je svetište bilo posvećeno i kakvi obredi su se odvijali u špilji, temeljem sličnosti nalaza s onima pronađenim u Spili kod Nakovane, izvjesna je bitna uloga vina u okviru kulta.
– Što se tiče božanstva koje je štovano u špilji, njega možda možemo tražiti u sinkretizmu ilirskog i grčkog panteona. Sinkretizam bi značio spajanje različitih kultova i religioznih ideja odnosno primanje običaja i obreda od drugih religija. U ovom slučaju s ilirske strane imamo izrazite kultove ratnika i kult zmije koji se spajaju s grčkim kultom heroja. Poznato je da se kult heroja širi usporedo s grčkom kolonizacijom i biva posebno izražen u perifernom grčkom svijetu, a upravo je Atena, koju u obliku njenih glavnih simbola – sove i masline – nalazimo na posudama u Vilinoj špilji, u pravilu zaštitnica gotovo svih heroja, kako u grčkoj mitologiji, tako posredno i u umjetnosti – objasnio je dr. sc. Perkić.
Iako najvrjedniji nalazi pripadaju mlađem željeznom dobu, Vilina je špilja, poznata i kao Vilin stan ili Vilina kuća, korištena još od najranijih prapovijesnih razdoblja, od 6200 do 1500 g. pr. Kr. Tada je služila kao izvjesni oblik povremenog staništa, odnosno kao zbjeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih neprilika ili kao sezonsko stanište.
– Riječ je o povremenim i kratkotrajnim boravcima u špilji koji su ostavili materijalne tragove, ali ne i kompleksniju arheološku stratigrafiju u smislu višeslojnih kulturnih slojeva. Od arheoloških nalaza pronađeni su brojni ulomci keramičkih posuda, životinjskih kostiju i raznih vrsta školjaka. Posebno je zanimljiva nakupina mušula koja je zajedno s kostima preostala nakon konzumacije, a C-14 analizom su datirane u 4500 g. pr. Kr. Među ulomcima keramičkih posuda izdvajaju se oni sa samih početaka neolitizacije ovih prostora, odnosno ulomci koji pripadaju tzv. „impresso kulturi“ iz vremena 6200 do 5700 g. pr. Kr. Pored špilje Gudnja iznad Stona i Spile u Nakovani, ovo su jedini nalazi tog vremena na dubrovačkom području i u svakom slučaju upotpunjuju arheološku sliku i poznavanje života s početka mlađeg kamenog doba na cijeloj istočnojadranskoj obali – rekao je dr. sc. Perkić.
S obzirom na položaj Viline špilje na strmim, nepristupačnim liticama, kod arheoloških istraživanja su veliku ulogu imali speleolozi. S Hrvatskim biospeleološkim društvom su organizirani prvi posjeti i prikupljanje površinskih nalaza u špilji, a kasnija su istraživanja provedena uz pomoć Speleološkog kluba „Ursus Spelaeus” i “Speleološkog društva Karlovac”.
– Arheološko nalazište se nalazi isključivo u ulaznom dijelu špilje, tako da se u dublje dijelove nije niti ulazilo. Nakon završetka istraživanja cjelokupni prostor špilje je vraćen u prvobitno stanje, a svi nalazi su pohranjeni u Dubrovačkim muzejima. Slijedi stručna obrada nalaza, provođenje daljnjih multidisciplinarnih istraživanja te završni radovi u smislu publicističke i izložbene djelatnosti Dubrovačkih muzeja – zaključio je dr. sc. Perkić.
Arheološko istraživanje Viline špilje, čija je prva faza provedena 2014. godine, financirali su Dubrovački muzeji uz podršku Ministarstva kulture RH.
Dubrovački muzeji