Tvrtka Riba Mljet, u svim svojim oblicima i pod drugim nazivima, svoje početke bilježi davne 1996. godine. Cijelo to vrijeme do 2016. godine njihovo ribogojilište se nalazilo u zaštićenoj uvali Sobra kada se seli s vanjske strane, u Mljetski kanal. Razgovarali smo s direktorom tvrtke Riba Mljet Alenom Krkićem o preseljenju ribogojilišta, o svakodnevnim izazovima ribogojilišta i o njegovom glavnom kapitalu – ribi. Preseljenjem ribogojilišta na novu lokaciju dogodile su se velike promjene te je tvrtka krenula u eksponencijalni rast.
—Samostalno smo odradili ogroman zahvat te preselili 3 kilometra morskim putem kaveze s ribom i od tada imamo značajniji rast u količini proizvodnje. Sada bilježimo oko 150 tona proizvodnje godišnje, a to nas čini ribogojilištem s najvećom proizvodnjom na Jadranu – kazao nam je Krkić koji osim menadžerske funkcije obavlja još niz poslova poput distribucije i ronjenja.
—Tjedni zaroni i pregled kaveza su neophodni kad je u pitanju kvalitetno funkcioniranje uzgajališta ribe. Ronilac pregledava mreže koje se nalaze na kavezima s ribom kako bi se spriječilo njeno oštećivanje ili na vrijeme reagiralo ako je mreža već oštećena. Naime, ako se mreža ošteti, dolazi do gubitka osnovnog kapitala, odnosno ribe ili do ulaska raznih predatora što može biti vrlo pogubno – objasnio je Krkić. Mreža se oštećuje rastom raznih organizama poput školjaka, priljepaka, jakim kurentom i valovima koji također mogu utjecati na izdržljivost mreže, a tu je i riba koja može napraviti problem.
—Ovrata, kao najzastupljenija vrsta ribe u ribogojilištu, voli gristi mrežu. Upravo zato su učestali pregledi mreža i njihov popravak. Najveća opasnost za ribu u kavezu je invazivna vrsta ribe pod nazivom strijelka koja se pojavila u Jadranu zatopljenjem mora. Ovaj predator čupa mrežu, ulazi u kavez i jako je brzo ubija – istaknuo je.
Prednosti lokacije
Mljetski kanal obiluje nizom pogodnosti za uzgoj ribe, a najznačajnija pozitivna karakteristika je strujanje mora.
—Cirkulacija mora je ključna stvar za dobar i kvalitetan uzgoj ribe. Kurenat čisti i raznosi sav organski otpad koji se disperzira pa je utjecaj otpada na okoliš neznatan. Samim tim uvjeti za proizvodnju ribe u našem ribogojilištu su konstantno jednaki, slobodno mogu reći, najbolji u Jadranu. Naime, dubina mora ispod kaveza je od 50 do 60 metara i zaista postoje male šanse da se bilo što od organskog otpada zadrži uokolo kaveza – istaknuo je dalje naš sugovornik dodavši kako je higijena u ribogojilištu na visokoj razini. Riba je čista i zdrava pa stoga nema potrebe za nikakvim lijekovima i antibioticima.
—Upravo zato je naša riba kvalitetna jer samo zdrava riba može biti dobra riba – rekao nam je Krkić, a prednosti konzumacije ribe iz ribogojilišta su mnogobrojne.
—Ribe iz slobodnog ulova, nažalost, nema dovoljno pogotovo za ovakva turistička podneblja poput našeg. S obzirom kolike su društvene i ekonomske koristi, proizvodnja ribe se nedovoljno cijeni. Potražnja za ribom, turistički i među stanovništvom je ogromna, a ponuda je ne može pratiti – objasnio je dalje.
Iz mora do stola
Uzgojena riba je u potpunosti u kontroliranim uvjetima. Zdravstveno je ispravna te podliježe redovitim kontrolama veterinarske inspekcije. Njena se kvaliteta također može sagledati kroz put od ribogojilišta do krajnjeg potrošača, odnosno iz mora do stola.
—Nakon što se riba iz kaveza skupi mrežama, kako bi ostala savršeno svježa do dolaska do kupaca, momentalno se stavlja u velike kutije pune leda. Tako ‘šokirana’, drži se na temperaturi od 0 do 4 stupnja, što je optimalno. Riba do kupca dolazi gotovo živa – pojasnio je Krkić. Područje distribucije ove tvrtke proteže se od Prevlake do Trogira, a riba iz ovog ribogojilišta u Dubrovniku se može pronaći u ribarnici u trgovini Tommy, kao i u trgovini Malo More. U ponudi su ovrata i brancin, a i jedna posebna vrsta, gotovo izumrla na Jadranu, hama.