U sklopu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dubrovačko primorje trebala bi se redefinirati i zona unutar koje bi se u budućnosti smjestila zračna luka s automotodromom na Lisačkim Rudinama. Rekao nam je to načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić ističući kako se s izmjenom prostorno-planske dokumentacije krenulo prije godinu dana, a tada se pristupilo i izradi idejnog rješenja za uzletno-sletnu stazu sportskog aerodroma te automotodroma.
Foto: Vlaho Mozara
Dorađuje se rješenje za aerodrom i automobilističku stazu
Naime, kako objašnjava načelnik u Prostorni plan Općine zračna luka na Lisačkim Rudinama uvrštena je prije desetak godina, a tada je napravljena i studija idejnog rješenja. Potom je aerodrom na ovom primorskom lokalitetu uvršten i u Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije s tim da je tada kao novost dodana i automobilistička staza. Kako se zbog izmjena Zakona o građenju, ali i Županijskog prostornog plana javila potreba usklađenja općinskog Prostornog plana uređenja krenulo se i u doradu tog prvotnog idejnog rješenja za zračnu luku Rudine. Uz to, navodi Knežić dalje, za ta dva projekta javio se i interes kako auto moto klubova tako i aeroklubova amaterskog tipa, koji imaju i svoje investitore te se krenulo u ponovno sagledavanje već izrađenog idejnog rješenja.
—S tvrtkom Aking, koja je radila prvo rješenje za aerodrom, pristupili smo finiširanju tog idejnog rješenja uz malo repozicioniranje kako bi se sve uskladilo jer to je veliki prostor na kojem su već i vjetroelektrane, solarna polja kao i mala industrijska zona uz aerodrom i automobilističku stazu. Stoga se sad prostor detaljnije sagledava kako bi se sve to u budućnosti na Lisačkim Rudinama moglo i izgraditi ako bi se pojavili investitori, iako su neki, većinom strani, već pokazali interes za financiranje i sufinanciranje takvih projekata – objašnjava nam načelnik Dubrovačkog primorja.
Važno da je sve na državnom zemljištu
Otišlo se i korak dalje. Naime, tvrtka Aking napravila je repozicioniranje same uzletno-sletne staze, dok je tvrtka 3LHD izradila i vizualizaciju prostora.
—Pokušavamo sve te sadržaje rasporediti tako da većina njih bude na državnom zemljištu da bismo lakše sutra riješili imovinsko pravne odnose. Naime, na drugim dijelovima imamo ogroman broj vlasnika i neriješene imovinsko pravne odnose. Ako ne uspijemo to pozicionirati kako treba, u tom dijelu bismo mogli izgubiti godine i godine rješavajući imovinsko pravne odnose. Sad smo u fazi završavanja prijedloga Prostornog plana, ali ne samo za taj projekt. Rješavaju se i mnoge druge stvari jer smo općina od 200 kilometara kvadratnih – ističe načelnik Knežić te navodi kako se radi nacrt izmjena Prostornog plana za javnu raspravu koja će trajati nekih mjesec dana. Naravno, izmjena prostorno planske dokumentacije ima svoj tijek donošenja koji traje.
Interes već postoji
Interes investitora za zračnu luku dakle već postoji.
—Postoji interes određenih tvrtki koje se bave servisiranjem manjih aviona generalne avijacije, odnosno kolokvijalno zvanih privatnih aviona, pa bi one na tom području mogle imati taj servisni dio, a postoji i interes samih vlasnika takvih manjih zrakoplova. Ta vrsta zrakoplova, naročito u ljetnom razdoblju na neki način smeta na velikim aerodromima tako da bi ovakav tip zračne luke na našem području, pogotovo ako bi bio povezan i s automobilizom, itekako imao smisla. Ne želim da ispadne da mi idemo graditi novu zračnu luku Zagreb ili Dubrovnik. Ne, mi pričamo o sportskom aerodromu. Pitanje je hoće li takav aerodrom imati noćno slijetanje i kontrolu leta ili će to za početak biti uzletno sletna pista s potrebnim sadržajima da tu može sletjeti manji avion – ističe dalje načelnik.
—Ne bih stvarno volio da bilo tko promisli da se ovdje radi o nekakvom konkurentskom projektu – još je jednom naglasio te istaknuo kako bi ta pista mogla biti idealna i za slijetanje kanadera, helikoptera za interventne službe, pa čak i hidroaviona. O tome kako ovdje nije riječ o nikakvom konkurentskom aerodromu, govorio je za DuList još 2018. godine govorio i Tonći Peović, koji iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u zračnim lukama Dubrovnik, Zagreb i Brač.
—To nikad neće biti aerodrom koji bi bio konkurencija aerodromu u Konavlima, ali bi mogao biti dobar aerodrom na koji bi mogli dolaziti avioni koji predstavljaju ‘smetnju’ Dubrovniku, a to su mali propelerni avioni – izjavio je na temu Lisačkih Rudina prije četiri godine Peović.
Nezahvalno je govoriti o rokovima
O značaju ovakvog projekta za područje Općine Dubrovačko primorje ne treba posebno niti govoriti. —Kad bi se napravio, imao bi veliki značaj za našu općinu. Netko tko ima privatni avion mogao bi sletjeti na područje Lisačkih Rudina, ostaviti ga eventualno na servisu, iznajmiti brod na nekoliko dana… To može biti izvrsna nadopuna postojećim turističkim sadržajima, odnosno cijeloj turističkoj branši – mišljenja je Nikola Knežić. No, trebat će proći još neko vrijeme do realizacije ovog projekta, a Knežić ističe kako je važno takve i slične projekte imati u prostornim planovima te riješiti imovinsko pravne odnose. Kad bi se projekt konačno mogao i dogoditi, danas je nezahvalno predviđati.
—Teško je to predviđati, jer živimo u nepredvidljivom vremenu. Idućih godinu dana će se sigurno izgubiti u papirima, u pripremi, a potom treba vidjeti po kojem bi se modelu išlo u investiciju, po modelu raspisivanja koncesije ili javno privatnim partnerstvom. Nezahvalno je sad govoriti o bilo kakvim rokovima. Mi imamo sto problema koje moramo riješiti i prije toga. Ovo je jedna lijepa stvar na kojoj se radi, ali nas čeka dovesti vodu do svake kuće, završiti sve ceste… Imamo mi i svog posla, a ovo bi bila neka nadogradnja koja što se prije dogodi super, ali nezahvalno je reći kada – zaključio je načelnik.
Nova radna mjesta, cjelogodišnji turizam…
Predsjednik Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja Vlaho Mozara podupire projekt zračne luke na Lisačkim Rudinama. Smatra kako je riječ o jako dobrom projektu koji je itekako potreban ovoj općini. —Aerodrom je jako dobar projekt kojega treba gurati svim silama i tražiti investitore. Meni je važno da se tu političari ne miješaju jer su političari dosada bili umiješani i aerodroma nije bilo nigdje, a kad su se u to uključili entuzijasti i počeli to gurati, već imamo konkretne planove i ideje, a napravljene su i prve vizualizacije – govori nam Mozara.
—Ovakav projekt je stvarno potreban Primorju, jer imamo ogroman odljev stanovništva. Stoga nam je potreban svaki takav projekt koji će prije svega omogućiti nova radna mjesta, a možda čak i cjelogodišnji turizam. Ovo ima moju punu podršku i nadam se da će se jako brzo realizirati i da će se brzo pronaći investitor – zaključio je Mozara.
Tehnička podrška sa ZLD
Kako na ovu buduću zračnu luku na Lisačkim Rudinama gledaju u Zračnoj luci Dubrovnik doznali smo od komercijalnog direktora Ivana Maslaća.
—Podržavamo svaku ideju razvoja civilnog zrakoplovstva na području Republike Hrvatske. S obzirom na kapacitete i uzletno sletne staze i samog aerodroma on nam neće biti konkurencija – ističe za DuList Ivan Maslać. Naglasio je kako on osobno podržava svaki aerodrom koji će biti ekonomski samoodrživ. —Ulaskom u Schengen Hrvatska će sigurno imati povećanu potražnju za slijetanjem manjih zrakoplova zbog nestanka potrebe za carinskim i graničnim kontrolama unutar Shengenskog prostora, a u sezoni bi ta očekivana količina u Zračnoj luci Dubrovnik stvarala veliko opterećenje po pitanju zauzetosti operativnih površina tako da će nam to dobro doći, pogotovo za zrakoplove manje od 4 tone MTOW. Ako ovaj aerodrom bude ekonomski samoodrživ, dakle poslovno isplativ, mogu od djelatnika Zračne luke Dubrovnik očekivati podršku u tehničkom smislu – naglašava Maslać. Na naše pitanje znači li to suradnju u budućnosti Maslać odgovara:
— U županiji najveći ‘know-how’ definitivno ima Zračna luka Dubrovnik. Nema razloga da ne pomažemo, a imamo dovoljno ljudi koji mogu svojim stručnim znanjima pomoći da taj aerodrom bude tehnički na maksimalno dobroj razini i da bude ekonomski samoodrživ – zaključio je Ivan Maslać.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 12. listopada 2022.