Utorak, 22. listopada, mogao bi biti ključan dan za hrvatske financije, jer se tada u Europskoj komisiji očekuje objava fiskalnog izvješća, odnosno podataka o našem proračunskom manjku i javnom dugu.
Naravno, očekuju se porazne brojke, što će nas automatski gurnuti i nove reforme, ali ovaj put po naputku Europske unije. Iz EK će tražiti već poznat cilj – 3 posto BDP-a i javni dug od 60 posto.
– To je polazna točka fiskalne konsolidacije u nekoliko idućih godina, koja će se i formalno regulirati između Vlade i Europske komisije kroz proceduru prekomjernog deficita – kazao je nedavno potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavljujući reforme koje bi trebale zahvatiti i rashodnu stranu proračuna.
– U školstvu će raditi samo oni koji su potrebni, smanjit će se i izdvojiti administracija, javna uprava bit će racionalizirana, a u zdravstvu će se osim administracije poraditi i na racionalizaciji broja bolnica i odjela. Socijala ide u krive ruke. Koriste je oni koji rade na crno, švercaju i primaju socijalnu pomoć ne zato što ne rade, već zato što nisu prijavljeni – kazao je ministar Slavko Linić, kojemu će po svemu sudeći proračun krojiti Oli Rehn, a ne on sam jer će, ulaskom u proceduru prekomjernog deficita, Hrvatska izgubiti fiskalni suverenitet!
Prema objašnjenju Hrvatske narodne banke, procedura prekomjernog deficita pokreće se za svaku članicu EU čiji je manjak opće države nominalno veći od 3%. Po njihovoj procjeni manjak (ESA 95) opće države u 2013. mogao bi iznositi 4,8% procijenjenog BDP-a, što je za jedan postotni bod više nego u 2012.
Do kraja ove godine ili na početku iduće Komisija odrediti rok u kojem se proračunski manjak mora svesti na prihvatljivu razinu, pri čemu godišnji iznos prilagodbe strukturnog salda ne može biti manji od 0,5% BDP-a. Linić kaže da bi ta obveza značila 1,5 milijardi kuna manje rashode, a ako se tome pribroji rast troškova za kamate na postojeći dug, to onda pretpostavlja smanjenje državne potrošnje za tri milijarde kuna godišnje.
Hrvatskoj će, prema Linićevoj procjeni, trebati tri godine da javne financije dovede u red, što znači da bismo tek 2017. godine bili skinuti sa procedure prekomjernog deficita.
Vrijedi spomenuti kako za neispunjavanje preporuka dobivenih tijekom procedure članice eurozone mogu biti kažnjene novčanom kaznom u protuvrijednosti 0,2 do 0,5 posto BDP-a zemlje, dok nove članice mogu ostati bez financijske pomoći iz fondova.