Gospodarstvo je u 2021. u županiji poslovalo pozitivno, ostvarilo je nepunih 10 milijardi kuna ukupnih prihoda, s dobiti od 405 milijuna kuna. Prihodi su rasli za 26 posto, rashodi nešto slabijim intenzitetom, gubitak gospodarstva smanjen je za 65 posto, dok se dobit povećala za 90 posto – pokazatelji su koji su izloženi ovog petka na 11. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik na kojoj su predstavljeni rezultati poslovanja gospodarstva Dubrovačko–neretvanske županije ostvareni u 2021. godini.
-Završni račun predalo je četiri posto manje tvrtki nego 2020. što znači da imamo 156 poduzetnika manje, broj zaposlenih također je bio manji kod trgovačkih društava koji su predali završni račun. Mjesečna plaća je za šest posto bila bolja, međutim, ako uzmemo u obzir da je 2020. cijela bila prožeta s potporama za očuvanje radnih mjesta, ne možemo se onda puno ni radovati ovome postotku. Raduju ukupni prihodi gospodarstva koji su za 26 posto bili bolji, rashodi su zabilježeni nešto nižom stopom te je to rezultiralo i ukupnom dobiti gospodarstva koja je 90 posto bila bolja nego 2020. Zabilježen je 65 posto manji gubitak nego u 2020.. Kod završnih računa, 60 posto poduzetnika poslovalo je pozitivno, a 40 posto njih iskazalo je gubitak. To je pravi pokazatelj gospodarstva u našoj županiji da je još uvijek 2021. 40 posto poduzetnika poslovalo s gubitkom. Gospodarstvo je iskazalo konsolidirani financijski rezultat u plusu u odnosu na 2020. kada smo bili 776 milijuna kuna u minusu. Raduje nas i povećanje investicija. U strukturi ukupnih prihoda i dalje je djelatnost pružanja smještaja i pripreme usluživanja hrane, međutim ona je za pet postotnih bodova manja u strukturi prihoda, na drugom mjestu je i dalje trgovina. Na trećem mjestu došlo je do promjene. U 2021. tu je stiglo graditeljstvo koje je zamjenilo prijevoz i skladištenje. Putničkim agencijama prihodi su se prepolovili s deset na pet posto – istaknula je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.
Po konsolidiranim rezultatima na prvom je mjestu ipak djelatnost trgovine. Trgovačka društva, istaknula je Trojić, zapošljavala su jedan posto manje ljudi nego 2020. Prosječna mjesečna plaća po zaposlenom bila je 5361 kunu što je rast od šest posto. Najveća prosječna mjesečna plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom – rekla je Trojić.
Novu uslugu HGK- indeksi cijena građevinskog materijala te problematiku oko rasta cijena predstavila je savjetnica predsjednika HGK Mirjana Čagalj.
-Kako su od listopada 2020. godine cijene vidljivo porasle, što je bio jedan nepredviđeni događaj, mi smo uspostavili indekse veleprodajnih cijena. Oni su zapravo sastavni dio formule iz metodologije krizne skale koja će omogućiti izvođačima da dokažu taj svoj dodatni trošak koji su imali prošle i velikim dijelom ove godine, uz napomenu kako su cijene sad već ponešto počele i padati. Građevinski materijal na svjetskim burzama donekle je pojeftinio. U Hrvatskoj je tako pojeftinilo željezo, aluminij i bakar, dok crjepovi, drvo i cimenat imaju veću cijenu nego prije – zaključila je Čagalj.