Županijski vijećnici danas raspravljaju o izgradnji Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju koja je sazvana na zahtjev 15 vijećnika. Pero Jerković iz Mosta uvodno je objasnio zbog čega je zatražena ova tematska sjednica, a kao jedan od zaključaka predlaže se protivljenje izgradnji Centra na lokaciji Lučino razdolje. No, Ante Šeparović je ispred Odbora za zaštitu okoliša i prostornog uređenja istaknuo kako su razmatrana dva prijedlog zaključka, onaj oporbe i županov te je prihvaćen samo županov, koji ga je i obrazložio.
-Ne bih predložio usvajanje zaključka da se protivimo izgradnji Centra jer nekonzistentan, služi se netočnim podatcima, nije pravovremen i u ovoj se fazi ne može donijeti. Zato smo predložili jedini mogući. Ne može se skupština protiviti, to je i projekt ove Županijske skupštine od osnivanja Agencije za gospodarenje otpadom i svim odluka i akata, od izrade cijele vrlo složene dokumentacije, uvrštenja lokacije u Prostorni plan… Projekt ima potvrđenu Studiju utjecaja na okoliš, koja je prošla svu javnu raspravi i na kraju tvrdila da je prihvatljiv za okoliš, dobio je i studiju izvodljivosti, sukladan je svim hrvatskim i europskim propisima. Projekt je doveden do kraja i mora se realizirati. Što je alternativa? Grabovica? Budimo na visini ovog tijela koje neki pokušavaju omalovažiti – rekao je župan Nikola Dobroslavić objasnivši svoj zaključak.
Pozivamo, rekao je, našu Agenciju da pojačano nadzire provedbu projekta kako ne bi došlo do odstupanja od izdanih dozvola i predviđenih mjera zaštite okoliša. .
-Možemo se složiti jedino da je on tek dio ukupnog gospodarenja otpadom i vrlo je važan, jer po novim propisima na Centar ide samo 40 posto otpada, sve ostalo se mora obraditi prije – rekao je župan.
-Ovaj Centar će pomoći ubrzavanju i ostalih postupaka u gospodarenju otpadom, a na tu temu imamo sastanak s gradonačelnicima i načelnicima gdje ćemo ih upozoriti kako na Centar može doći samo 40 posto ukupnog otpada, a sve ostalo oni moraju riješiti prije – rekao je Dobroslavić.
Inače, tematsku sjednicu zatražili su vijećnici Kristina Ćurčija, Davor Penić, Fani Favro Bukvić, Zvonko Koštro, Marko Mujan, Pero Jerković, Ivana Volarević, Ivica Dajak Marko Giljača, Krešimir Kuran, Nada Ivanković, Maro Kristić, Ivo Žuvela, Nikola Grmoja i Ljubo Kunjašić.
U replici županu vijećnik Mosta Maro Kristić rekao je kako mu je u uho upala teza da ćemo u Centar primiti samo 40 posto otpada.
-Time je potvrđena teza o promašenosti projekta. Kao da gradimo kuću od krova. Što ćemo s ostalih 60 posto otpada kad u svim gradovima i općinama nemamo niti započetu izgradnju nijedne sortirnice, kompostane i slično. Dobit ćemo Grabovicu na drugoj lokaciji – rekao je Maro Kristić.
Župan je rekao kako je zaposlen na visokom mjestu u komunalnom poduzeću te ga je pitao što nije realizirao obveze u jedinici lokalne samouprave.
-Cijela ova inicijativa je besramna, iskoristili ste svoje pravo, a ja vam više neću odgovarati – rekao je Dobroslavić.
Marko Giljača (Srđ je Grad) javio se također za repliku, osvrnuo se na izjavu župana kako studija izvodljivosti nije tajna te kako su je svi vijećnici mogli vidjeti.
-Ja je nisam mogao vidjeti. Brojne nevladine udruge i svi mi koji smo manjina upozoravamo na ekološke probleme i sustav gospodarenja otpadom – rekao je Giljača.
Davor Penić (SDP) rekao je kako je ovo gorući problem koji nas opterećuje dugi niz godina.
-Nismo zadovoljni niti jednim segmentom sustava održivog gospodarenja otpadom u ovoj županiji. Okolnosti su se u desetak godina promijenile – rekao je Penić.
-Cijelo vrijeme suprotstavljali smo se velikom centru i govorili smo da je predimenzioniran i da treba osvijestiti građane o odvajanju otpada na kućnom pragu – rekao je dalje dodavši kako se pritiskom oporbe došlo do toga da se projekt smanjio.
-Nismo senzibilizirali javnost kako bi se smanjila proizvodnja otpada kako u domaćinstvu tako i u gospodarstvu. Predlagali smo i da se analiziraju novi ulazni parametri za Studiju. Smeta na dinamika samog projekta na svim svojim sastavnicama. Većina JLS ništa nije napravila. Pomaknulo se vrijeme na 2044., a krenuli smo od 2007. EU nam je 2018. rekla da će nam dati novce za očistiti sva divlja odlagališta. Ništa nismo očistili, a to je u projektu. Nismo napravili što smo mogli – govorio je Penić.
-Nijedan segment nismo napravili kako treba, ovo je provociranje svih nas da svi sa svoje strane napravimo što možemo – rekao je dalje naglasivši kako je uspoređivao prošlu i noviju studiju te kako su dobro napravljeni elaborati o količinama i vrstama komunalnog otpada.
-Borite se da ostvarite svoje, a ja za naša prava i ciljeve. Mi ovdje smo isto javnost i građanstvo, ali na političkoj razini. Nitko od nas nije za to da se stvari naprave lošijima nego što jesu – rekao je Marko Mujan (Most).
-Strategija nam je tanka. Ovo je projekt ni na nebu ni na zemlji, možete na njemu inzistirati, ali koliko godina je prošlo i ništa se konkretno nije dobro napravilo. Sumnjam u pravu želju i prave odnose. Nemojte mi braniti vašu gospodu djelatnike jer ovo što su napravili nije dobro niti se slaže s bilo čim što se u modernoj struci govori. Takve Centre imamo u samim gradovima, a mi idemo na staru tehnologiju, na izuzetno poroznom tlu. Ovim činom, ako napravimo, a ne postoji podloga koja će spriječiti tu tekućinu koja može nastati. Opasnost je čak i za Bijeli Vir, i za Omblu. Imate problema i u susjedstvu, znate kakva nam voda dolazi u Dubrovnik. Pročistač u Trebinju više ne radi, lovu su dobili, a u Trebišnjicu iz Trebinja idu gomna, i to mi vjerojatno pomalo kusamo i pijemo. I sad napravimo da nam i te naše otpadne vode ne daj Bože dođu u Malostonski zaljev. Naš je stav da se napravi sigurno, bolje i kvalitetnije i da se ne skuplja smeće od otpada i kao takvo prerađuje u tko zna što. Dobiju se bale koje nitko neće otkupiti. Trebalo bi povesti računa od početka. Ima naznaka u Dubrovniku i u Blatu, tamo se prilično dobro radi odvajanje. To bismo sve trebali povezati u jedno – rekao je Mujan.
-S ovim ne rješavamo stvari ni za jednu generaciju – rekao je Mujan te dodao kako se projekt radi za 25 godina.
-Za izgradnju infrastrukture nadležni su načelnici, gradonačelnici i župani, a komunalne tvrtke zbrinjavaju otpad – odgovorio je Maro Kristić županu.
-Počeci ovog projekta sežu u 2005. kad su načela bila potpuno drukčija. Samo iz te činjenice bismo morali ispitari tehnologiju količine i način gospodarenja. Zašto smo skratili pravo struci da nešto reče o ovom projektu. Traseri su pokazali da je velika propusnost tog terena i da postoji opasnost za sliv Neretve i Malostonski zaljev. Zašto projekt ne bismo prezentirali u Stonu, zašto ne bismo obišli Marišćinu i vidjeli kako ti centri funkcioniraju. Zašto ne napravimo još jedno trasiranje – rekao je Kristić.
-I manjina ima pravo kritički promišljati i govoriti o dobrim i lošim stvarima svega što većina predlaže. Niste poštivali načelo ‘sigurnost i odgovornost’, koje ste propagirali na prethodnim izborima. Krenuli smo raditi od glave, a nismo napravili odvajanje na kućnom pragu, sortirnice, kompostane i sve što je potrebno da bismo ostvarili cilj da samo 40 posto otpada stigne u Centar – rekao je Marko Giljača.
-Postoje rizici i same cijene ovog projekta, a cijene će se preliti na građane kroz račune za odvoz smeća – rekao je Giljača dodavši kako su krivi parametri u Studiji izvedivosti.
-Zar idemo prema tehnologiji koja nije onakva kakva nam se predstavlja? – pitao je Giljača navevši primjere centara u Rijeci i Puli gdje se javnost pobunila tek kad su vidjeli što im se događa s okolišem.
-Ako je argumentacija struke imalo točna, ako je opasnost po Malostonski zaljev imalo objektivna onda smo dužni usporiti i to razmotriti. Izgradnja takvog postrojenja može imati zamalo povijesne konzekvence. Zamislite da nas 41 presudimo uzgoju kamenice u Malostonskom zaljevu. Možda je riječ i o promilima, ali i od toga se naježim. Zašto se ne naprave dodatna trasiranja i istraživanja i zašto ne otklonimo i najmanje sumnje – rekao je Dajak.
Zaključak oporbe nje prihvaćen, dok je županov dobio zeleno svjetlo, odnosno izglasan je s 20 za i 9 protiv. Zahtjev oporbe sa zaključcima možete pročitati u nastavku.