U ponedjeljak, 28. srpnja u 11 sati u Kneževu dvoru održana je konferencija za novinare povodom otvaranja izložbe Dubrovačkih muzeja „Luka i Antun Sorkočević- diplomati i skladatelji“.
Uvodnu riječ na konferenciji imala je ravnateljica Pavica Vilać koja se dotakla teme izložbe te predstavila značaj izložbe kako za Dubrovnik tako i za Hrvatsku. Ravnateljica Vilać na samom je početku napomenula kako Dubrovački muzeji ovom izložbom nastavljaju s projektima brendiranja Dubrovnika temeljem njegove kulturno-povijesne baštine povezujući ga s njegovim povijesnim velikanima i povijesnim događajima. Izložbeni projekti su započeli 2011. godine s izložbom posvećenom Ruđeru Boškoviću, a povodom 300. obljetnice njegova rođenja, 2012. godina je u Dubrovačkim muzejima bila obilježena izložbom koja je slavila dubrovačkog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha dok je lanjska izložba bila posvećena još jednom velikom Dubrovčaninu Stjepanu Gradiću povodom 400. obljetnicu njegova rođenja.
– Cilj ovogodišnje izložbe koja je organizirana je u povodu 280. obljetnice rođenja Luke Sorkočevića, prvoga hrvatskog simfoničara je podići razinu svijesti o važnosti i značenju Luke i Antuna Sorkočeviću za Dubrovnik i Hrvatsku – istaknula je ravnateljica Vilać.
Izložba je koncipirana u više tematskih segmenata koji se bave životom i diplomatskim i glazbeničkim djelovanjem Luke i Antuna Sorkočevića, njihovom glazbenom ostavštinom osvrćući se kroz posebna poglavlja na njihov simfonijski opus, komorne i vokalne skladbe. Također, izložba posjetiteljima i svim zainteresiranim za tematiku daje sažeti pregled političkih, gospodarskih kulturnih prilika u Dubrovniku u drugoj polovici 18. stoljeća te upoznaje i educira domaće i strane posjetitelje s glazbenom kulturom Dubrovačke Republike, rodom Sorkočevića te njihovim doprinosom kulturnoj baštini Dubrovnika, mjestom i ulogom Luke Sorkočevića u hrvatskoj i europskoj glazbi 18. stoljeća, suradnjom s Julijem Bajamontijem te Lukinim vezama s Haydnom, Gluckom i Metastasijem.
Na izložbi je prezentirano oko 140 predmeta raznovrsne građe, koja se prvenstveno odnosi na notne građu odnosno notne artefakte, a zatim i na arhivski dokumenti i knjižna građa, te na predmete likovne i primjenjene umjetnosti ali i na suvremena notna izdanja materijala i nosače zvuka. Izložba je obogaćena i multimedijalnom prezentacijom. Predmeti su najvećim dijelom posuđeni iz drugih institucija u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu. Temeljni posuditelj je samostan Male braće u Dubrovniku u kojemu se čuva gotovo čitava Lukina i Antunova glazbena ostavština. Ostali posuditelji su Arheološki muzej u Splitu, Državni arhiv u Dubrovniku, Znanstvena knjižnica Dubrovnik, Nadbiskupski arhiv, Split, Dubrovačka biskupija, Gradska župa Velike Gospe, Umjetniča škola Luke Sorkočevića, Dubrovnik, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna sveučilišna knjižnica , Metropolitanska knjižnica u Zagrebu, Muzički informativni centar u Zagrebu, Hrvatski glazbeni zavod, Denis Ajduković i obitelj Rendić iz Zagreba
Tematske cjeline u reprezentativnom katalogu, obradilo je 10 autora. Uz stručnjake iz Muzeja dr.sc. Vedranu Gjukić-Bender i mr.sc.Tonka Marunčića to su vanjski suradnici, mahom istaknuti znanstvenici – muzikolozi i povjesničari: prof dr.sc. Vjera Katalinić, akademik Stanislav Tuksar, akademkinja Koraljka Kos, akademik Zoran Juranić, akademik Nenad Vekarić, dr. sc. Vinicije Lupis, dr.sc. Ivana Tomić Ferić i Vilena Vrbanić.
Ravnateljica Vilać se na kraju posebno zahvalila dr.sc. Vjeri Katalinić na izvanrednoj suradnji i pomoći kao i svim autorima, posuditeljima, Gradu Dubrovniku, Ministarstvu kulture, sponzorima, medijskim pokroviteljima kao i svima onima koji su na bilo koji način doprinjeli realizaciji ovoga projekta.
Prof.dr.sc. Vjera Katalinić koja je zaslužna za glazbenički dio spomenula je važnost Luke i Antuna Sorkočevića u glazbenom smislu kako za Dubrovnik i Hrvatsku tako i za Europsku povijest u kojoj su nesumnjivo ostavili trag. Napomenula je kako je koncert Zagrebačkih solista u organizaciji Dubrovačkih muzeja a u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara također bio dobra uvertira u izložbeni projekt koji će se održati u Kneževu dvoru od 29. srpnja do 18. studenog ove godine.
Dr.sc. Vinicije Lupis, voditelj Centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, između ostalog je govorio o Luki i Antunu Sorkočeviću u kontekstu 18. stoljeća i vremenu ekonomske obnove u to vrijeme. Luka je od strane Dubrovačke Republike bio poslan na Bečki dvor kako bi ispitao političku situaciju Austrije, a važan doprinos povijesti ostavio je kroz svoj dnevnik, koji kako je najavio dr.sc. Lupis izlazi uskoro. Također, naglasio je kako će izložba pokazati različitost Luke i Antuna u glazbenom smislu.
Voditeljica Kulturno-povijesnog muzeja dr.sc. Vedrana Gjukić Bender je svoj osvrt dala na cijeli Sorkočević rod kao i na važnost ostalih dubrovačkih plemića koji su u svom umjetničkom obolu dali doprinos dubrovačkoj povijesti.
Likovni postavljač i dramaturg izložbe gospodin Marin Gozze sagledao je izložbu sa likovnog aspekta, te napomenuo kako je materijal koji je bio dostupan za predstaviti na izložbi vrlo zahtjevan je jer je sam po sebi neatraktivan. Osim notnih artefakata ne postoji ništa što bi bilo osobno povezano za oca i sina Sorkočevića. Ipak Gozze je spomenuo osobnu poveznicu prema Luki Sorkočeviću posebno u trenutcima kada ima čast i privilegiju držati u svojim rukama notni zapis koji je držao Luka.
Kustos Dubrovačkih muzeja mr.sc. Tonko Marunčić objasnio je važnost diplomatske politike roda Sorkočević kroz vanjsko trgovinske poslove Dubrovačke republike u 18. stoljeću.
Gvardijan Male Braće fra Veselko Grubišić iskazao je ponos i čast što je upravo Glazbeni arhiv Male Braće najveći posuditelj materijala za izložbu posvećenu Luki i Antunu Sorkočeviću. Fra Grubišić je istaknuo kako Glazbeni arhiv Male Braće u Dubrovniku za sada broji preko 6000 glazbenih jedinica na što Dubrovnik može biti vrlo ponosan.
Pročelnica za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Ana Hilje svoj je zaključak iznijela na kraju koristeći priliku da se zahvali Dubrovačkim muzejima na zalaganju za promoviranje dubrovačke kulture i baštine.
Izložba ostaje otvorena do 18. studenog i može se posjetiti svaki dan u radnom vremenu muzeja, od 9 do 18 sati.