Cijena zlata zabilježila je najsnažniji tjedni pad još od 1983. godine, nakon što je u petak potonula za oko dva posto i spustila se na približno 4.570 dolara po unci, javlja Trading Economics.
Time je nastavljen negativan trend koji traje već nekoliko tjedana, unatoč globalnim geopolitičkim napetostima, koje inače idu u prilog ovom plemenitom metalu kao sigurnom utočištu za investitore.
Glavni razlozi pada cijene zlata leže u snažnom rastu cijena energije, jačanju američkog dolara te rastu prinosa na državne obveznice. Uz to, mnogi investitori odlučili su prodati zlato kako bi nadoknadili gubitke na drugim tržištima, što je dodatno pojačalo pritisak na cijenu.
Dodatni udarac tržištu donijele su i vijesti o raspoređivanju američkih vojnih snaga na Bliski istok, što je povećalo nesigurnost i potaknulo promjene investicijskih strategija.
U takvom okruženju, tržišta sve više računaju na mogućnost rasta kamatnih stopa u SAD-u – procjenjuje se oko 50 posto vjerojatnosti da bi američka središnja banka mogla podići kamate do listopada, zbog straha od dugotrajne inflacije.
Iako su vodeće svjetske središnje banke zasad zadržale kamatne stope nepromijenjenima, signalizirale su spremnost na dodatno pooštravanje monetarne politike ako inflacija ostane povišena.
Analitičari upozoravaju da bi cijena zlata i u narednom razdoblju mogla ostati nestabilna, ovisno o razvoju geopolitičke situacije i potezima centralnih banaka.
