Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje među 400 stranih radnika iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihove stavove o životu i radu u Hrvatskoj. Istraživanje, provedeno od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, uključivalo je suradnju s institucijama iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala, s naglaskom na prilagodbu kulturnih razlika i jezične specifičnosti.
Najveći broj ispitanika dolazi s Filipina (38 posto), iz Nepala (26 posto) i Indije (20 posto). Oko 47 posto ispitanika ima između 31 i 40 godina, a među sudionicima je bilo znatno više muškaraca (83 posto) nego žena (17 posto). Većina stranih radnika radi u sektorima prijevoza (22 posto), ugostiteljstva (19 posto), graditeljstva (17 posto) i industrije (13 posto). Kada je riječ o poznavanju hrvatskog jezika, više od polovice ispitanika (53 posto) izjavilo je da ne govori hrvatski, ali razumije osnovne riječi, dok samo 8 posto smatra da tečno vlada jezikom.
Što se tiče duljine boravka u Hrvatskoj, 51 posto ispitanika boravi manje od godine dana, a 55 posto njih planira preseliti obitelj u Hrvatsku. Gotovo 78 posto radi puno radno vrijeme, dok većina (90 posto) financijski pomaže obitelj u zemlji podrijetla.
Četrdeset posto ispitanika izjavilo je da su vrlo zadovoljni životom, dok ih 27 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno. Slično je s procjenom životnog standarda — 43,5 posto izrazilo je veliko zadovoljstvo, ali oko 24 posto je nezadovoljno. Iako je većina zadovoljna osjećajem sigurnosti, 28 posto izrazilo je zabrinutost za budućnost.
Ravnateljica Instituta, nasl. izv. prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj, naglasila je kako sve veći broj radnika iz Azije predstavlja izazov za društvo, ali i priliku za stvaranje inkluzivnijeg tržišta rada. Voditelj istraživanja, nasl. izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić, istaknuo je pozitivne trendove, ali i potrebu za daljnjim unaprjeđenjem zakonodavnog okvira.
Suradnica na projektu, dr. sc. Iva Tadić, upozorila je da niža razina kvalitete socijalnih odnosa i osjećaj nejednakosti ukazuju na potrebu za ciljanim programima integracije.
Istraživanje upozorava na potrebu šire analize, uključujući mišljenje poslodavaca i lokalnog stanovništva, kako bi se donijele cjelovite smjernice za bolje upravljanje migracijama i tržištem rada u Hrvatskoj.