Nedavna publikacija “Hrvatska u brojkama” Državnog zavoda za statistiku donosi pregled položaja žena u Hrvatskoj, otkrivajući brojne nejednakosti unatoč tome što žene čine većinu stanovništva s udjelom od 51,6 posto. Iako žene imaju prosječno duži životni vijek i sve su starije u usporedbi s muškarcima – prosječna starost žena sada iznosi 46 godina – u većini ključnih područja poput političke zastupljenosti i plaća, žene i dalje zaostaju, piše N1.
Prema izvješću, prosječna bruto plaća žena u Hrvatskoj je 1.294 eura, što je 141 euro manje od prosječne bruto plaće muškaraca. U neto iznosu, razlike su također vidljive, a najveću neto plaću žene ostvaruju u sektoru financijskih djelatnosti i osiguranja, dok najnižu u administrativnim uslugama. Uz to, žene čine većinu nezaposlenih, s udjelom od 57,1 posto.
U političkom životu, žene su izrazito podzastupljene. Iako se njihov broj u Saboru neznatno povećao, i dalje čine manji udio s 37 zastupnica. Slično je i u Vladi RH, gdje od ukupno šesnaest ministara, samo dvije su žene. Na razini lokalne vlasti, samo dvije županije vode žene, a tek 22,2 posto gradova i općina ima gradonačelnice ili načelnice.
Nasuprot tome, žene dominiraju u pravosudnim institucijama. Na županijskim sudovima sutkinje čine 68,1 posto, dok je na općinskim sudovima taj udio još veći i iznosi 75 posto. Njihova prisutnost izrazito je visoka i na specijaliziranim sudovima, poput trgovačkih (77,6 posto) i upravnih (65,2 posto).
Također, žene su sve zastupljenije u obrazovanju i znanosti – prošle godine žene su činile 65 posto sveučilišnih specijalista i 56,3 posto doktora znanosti. Na visokim učilištima imaju primat u nastavnim i suradničkim zvanjima, dok u znanstveno-nastavnim zvanjima još uvijek dominiraju muškarci.
Statistički podaci ističu složen položaj žena u Hrvatskoj: dok dominiraju u obrazovanju i pravosuđu, i dalje su potplaćene, suočavaju se s višim stopama nezaposlenosti i oskudnom političkom reprezentacijom.