Sredinom listopada službeno je označen početak radova na rekonstrukciji i sanaciji luke u Donjem Čelu na Kalamoti. Posrijedi je projekt vrijednosti 25,24 milijuna kuna, a za kojeg su sredstva u iznosu od 85 posto osigurana iz Europskih fondova. Njegovom realizacijom, kako nam je objasnio ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, povećat će se sigurnost, mobilnost, energetska i ekonomska učinkovitost što u konačnici samim stanovnicima Koločepa te Dubrovnika, ali i županije znači pružanje bolje usluge. Nova otočka obala omogućit će pristajanje trajekta zbog čega je Jadroliniji upućen prijedlog o osmišljavanju linije za povezivanje, a koja bi bila kombinacija trajekta i putničkog broda. S Dadićem smo porazgovarali zašto se na ovaj projekt poduže čekalo, ali i kakva je u svijetlu korona krize financijska računica ove županijske tvrtke za razdoblje pred nama.
Riječ je o projektu koji traje već čitav niz godina.
Projekt sam naslijedio od svog prethodnika. Međutim, ranije nismo imali financijske uvjete za njegovo provođenje. Morali smo pričekati na priliku za aplicirati ga na EU fondove. Riva je u lošem stanju. Izgrađena je 1924. godine i potrebna joj je rekonstrukcija te sanacija. Ishodili smo sve potrebne dozvole. Njih smo kompletirali krajem 2018., a nakon toga prijavili smo se na operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava smo potpisali ove godine te je proveden postupak javne nabave za odabir izvođača – Zajednicu ponuditelja Texo Molior i Impresa Costruzioni Aldo Mentucci s. r. l.
Što je za sada odrađeno?
Radovi su počeli nakon prestanka zabrane izvođenja radova na otvorenom, dakle 16. rujna i trenutno se učvršćuje podmorje, odnosno injektiranje mlaznog stupovlja te ih je odrađeno već 40-ak. Uređuje se i operativni plato gdje će se nalaziti trajektna rampa tj. kameni nasip. Radovi se odvijaju previđenom dinamikom. Imali smo određenih problema oko pristanka broda, zaključili smo da nam je financijski neprihvatljivo postavljanje pontona pa smo u dogovoru s investitorom odlučili da će on omogućiti nesmetano pristajanje. Rok završetka projekta je prosinac 2023., no vjerujemo da će to biti prije.
U rujnu otočani su tražili da Postira uplovljava u Donje Čelo i tijekom radova. Kakva je danas komunikacija s mještanima?
Komunicirali smo s Mjesnim odborom Kalamote i njima smo predstavili projekt. Međutim, nismo znali da postoje određene nesuglasice između tog tijela i samih mještana. Oni su pokrenuli peticiju i mi smo je uvažili. Iznašli smo rješenje. To nam, istina, remeti dinamiku radova, ali uspjeli smo se prilagoditi i smatram da tu više neće biti problema.
Osim ovog, financijski gledano, koji su trenutno najvažniji projekti Županijske lučke uprave Dubrovnik?
Radimo i na izradi glavnog projekta za ribarsku luku u Sustjepanu. On bi trebao biti gotov za otprilike mjesec dana. Projekt je u planu već odavno, no bilo je potrebno izraditi izmjene i dopune GUP-a koje su napravljenje tek lani. Nakon toga odrađena je procjena utjecaja na okoliš, geomehanički istražni radovi te je ugovorena izrada glavnog projekta. Njegova vrijednost je oko 35 mijuna kuna. Kako bismo dobili bespovratna sredstva, želimo ga poslati na natječaj Ministarstva poljoprivrede i uprave za ribarstvo.
Je li postignut dogovor oko Peskarije u Portu?
Građevinska inspekcija utvrdila je odstupanje od projekta i naložila da se konstrukcija ukloni unutar 15 do 20 dana. Međutim, to se nije dogodilo pa očekujemo da će se to postići izdavanjem kazni. Novo rješenje dobit će se arhtektonsko-urbanističkim natječajem, a kojeg će provesti Društvo arhitekata Dubrovnik i Zavod za prostorno planiranje. Vjerujem da će ono biti pronađeno do proljeća 2021., ako ne i prije.
Obnovu valobrana Kaše prepustili ste Društvu prijatelja dubrovačke starine. Kako ona napreduje?
Postigli smo s DPDS-om dogovor i predali im svu potrebnu dokumentaciju. Međutim, uslijed krize obnova je stavljena na čekanje. Zaustavili su sve investicije te je teško reći kad će se ona dovršiti.
Spomenuli ste svojedobno da ste zbog vezova u Posatu dobivali prijetnje, a Vašim zaposlenicima bušene su gume. Kakva je sad situacija s vezovima?
Kad pokušavate negdje uvesti reda, za očekivati je da će vam prijetiti. Na Batali smo napravili komunalnu lučicu koja služi na ponos gradu i županiji. Nažalost, veća je potražnja od ponude. Trebala bi nam još jedna takva. Nedostaje, dakle još kojih 500 mjesta. Putem Zajednice županijskih lučkih uprava pisali smo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da se prilikom izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama da veća ovlast lučkim operaterima pa da mogu kažnjavati prekršaje kao komunalni redari.
Dakle, ta se problematika na Batali u potpunosti riješila?
Prema UPU Gruškog akvatorija postavili smo šest plivajućih pontona. Više od toga ih nije predviđeno tako da širenje nije moguće. Preostaje nam još urediti obalu i istezalište. Na taj način smanjila bi se potreba za dodatan broj vezova te bi se projekt naslonio na rekonstrukciju Lapadske obale koju Grad Dubrovnik namjerava napraviti u skoro vrijeme. Planirana je i izgradnja objekta ravnog krova brutto površine 300 metara četvornih gdje bi se smjestili uredi Županijske lučke uprave. Neki prostori mogli bi se i iznajmljivati za potrebe komunalne lučice. No, za to trenutno nemamo novaca. Naime, vrijednost radova je oko 15 milijuna kuna. Razmišljali smo o apliciranju na EU fondove, ali za sada ne postoji takva vrsta programa.
Svjedoci smo kako je na našem dijelu Jadrana ovog ljeta bio povećan promet super jahti. Je li Županijska lučka uprava Dubrovnik uspjela dobiti svoj dio kolača?
Zadovoljni smo jer smo u tom segmentu uspjeli ostvariti većinu prihoda s obzirom da nije bilo cruisera. On iznosi oko 900 tisuća kuna. Mi gospodarimo sidrištem ispred Lokruma i naplaćujemo pomorsku pristojbu putem pomorskih agenata ili lučkih operatera koji su na terenu. Postotak uplovljavanja jahti u odnosu na prošlu godinu je povećan. To brojčano možda nije mnogo, ali je vremenski produljen njihov ostanak. Inače, nautička sezona počinje polovinom lipnja i traje do rujna, međutim taj trend zabilježili smo još u svibnju.
Kako biste ocijenili ovogodišnje poslovanje i je li epidemija bitno utjecala na vaš rad?
Utjecala je mnogo. Proračun Županijske lučke uprave Dubrovnik za 2019. godinu iznosio je osam i pol milijuna kuna, a sad smo na oko tri i pol milijuna kuna. Mi imamo sezonski vid poslovanja. Prihodi su nam u odnosu na lani umanjeni za 70 posto. Srezali smo sve nepotrebne troškove i zaustavili investicije koje sami financiramo. Borimo se za golo preživljavanje. Imamo akumulirana sredstva i preživjet ćemo zimu. Lokalnim brodarima dali smo popust od 50 posto za pristojbu na vez, oslobodili smo ih od plaćanja pristojbe za paušal ukrcaja-iskrcaja putnika, s koncesijama ćemo također izaći u susret i vidjeti možemo li otpisati dio dugovanja. Cijene vezova privatnim osobama nismo smanjivali jer smo mišljenja da je cijena koja je na snazi, a koja ne prelazi 200 kuna po metru dužine godišnje, prihvatljiva. Ako se stanje ne promijeni, moguća je i njena korekcija.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 21. listopada 2020.