Kada je u utorak navečer na tribini o zdravstvenom odgoju u prepunoj dvorani Ivana Pavla II. na samom predstavljanju govornika ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović jedini ostao bez uobičajenog pozdravnog aplauza bilo je jasno da će rasprava na ovom skupu u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije biti iznimno žučna.
Osim već spomenutog Filipovića, na tribini su kao govornici sudjelovali i Ladislav Ilčić iz udruge GROZD te dr.sc. Josip Mikuš u ime Dubrovačke biskupije.
Vinko Filipović uvodno je iznio osnovne stavove Ministarstva obrazovanja po pitanju zdravstvenog odgoja. Podsjetio je kako je zdravstveni odgoj podijeljen u četiri modula, ali i kako se gotovo 70 posto materije učenicima izlaže kroz predmete biologije i tjelesne kulture. Filipović je potom nastojao podacima iz raznih istraživanja potkrijepiti stav o nužnosti provedbe zdravstvenog odgoja.
– Kao ravnatelja Agencije zanimaju me samo stručna polazišta – bio je jasan Filipović.
Ladislav Ilčić iz udruge GROZD složio se s Filipovićem kako je zdravstveni odgoj potreban, ali je jednako tako važan suradnički odnos roditelja sa školama. Naveo je čitav niz detalja koja smatra nelogičnima u Kurikulumu zdravstvenog odgoja. Od načina uvođenja, nedostatka neutralne stručne ekspertize i javne rasprave o sadržaju, pa sve do izostanka edukacije onih koji bi taj zdravstveni odgoj trebali predavati te posebno nedostatka udžbenika.
– Sadržaj Kurkuluma u tri četvrtine nama nije sporan, ali u jednom modulu jest. Također smatramo kako se kroz ovakav Kurikulum u školama provodi homoseksualna propaganda jer se homoseksualni čin nameće kao prirodan – bila je samo jedan od Ilčićevih primjedbi na sam sadržaj spornog Kurikuluma. Ilčiću, koji je čitao dijelove Kurikuluma, smeta i pitanje drugog „roda“, kao i promoviranja pornografije kao 'dobrog didaktičkog predmeta'.
– Zašto se u toj preporučenoj literaturi ne govori o štetnosti pornografije? – upitao je Ilčić, koji smatra kako se kroz Kurikulum nameće svjetonazor suprotan razmišljanju mnogih roditelja te je i ovom prilikom zatražio od Ministarstva da zdravstveni odgoj u školama ne bude obavezan predmet. Pritom se pozvao na Ustav RH i UN-ovu Konvenciju o pravima djeteta, a u oba ta dokumenta roditelji imaju pravo samostalnog odlučivanja.
Josip Mikuš se u ime Dubrovačke biskupije također složio kako je zdravstveni odgoj u školama potreban, podsjetivši kako Crkva nije protiv govora o spolnosti, jer je o tome i dosad govorila, ali uvijek u kontekstu cjelovitog pristupa čovjeku.
– Kurikulum spolnosti pristupa redukcionistički, svo težište stavlja na tjelesno, mada u uvodu spominje cjelovit pristup. Crkva nisu samo biskupi i svećenici, već i vjernici, a upravo od njih je došla inicijativa i reakcija na koju se Crkva nije mogla oglušiti. Zašto se polemika prevodi kao sukob Crkve i države? Kao otvoreni rat? Čemu taj medijski senzacionalistički pristup? – zapitao se Mikuš, također podsjetivši na Ustav RH.
– Zdravstveni odgoj je netransparentan, u djelovima i neobjektivan. Stav je Crkve da roditelji u vrijeme demokracije i pluralizma imaju pravo odgajati svoju djecu po svojim uvjerenjima – kazao je Mikuš, posebno istaknuvši žaljenje zbog izostanka uljudbenog dijaloga.
– Prihvaćanje drugog i drukčijeg nije neka novost ili nešto što treba nametati zdravstvenim odgojem. To je temelj nauka Isusa Krista kojeg prenosi i naučava Crkva – zaključio je Mikuš.
Ravnatelj Filipović potom je odgovorio na prozivanja predstavnika GROZD-a, kazavši kako se o pronografiji neće učiti pozitivno, ali i izjavio kako „pojedine obitelji neodgovorno odagajaju svoju djecu“, što je izazvalo opće negodovanje u dvorani.
Potom su uslijedila pitanja iz publike. Tako je ravnatelj Privatne gimnazije i roditelj devetero djece Tomislav Franušić postavio pitanje zašto roditeljima nije ostavljeno pravo izbora, a psiholog dr. Lopižić upitao je zašto u izradu Kurikuluma nije bila uključena stručna psihološka javnost.
Budući je Filipović u nekoliko navrata naglasio kako je zdravstveni odgoj zapravo u dvogodišnjem eksperimentalnom razdoblju, mnoge je zanimalo što će se dogoditi i tko će odgovarati ako u tom eskperimentu nešto pođe po zlu, na što im je Filipović redom odgovarao: A zašto mislite da bi nešto pošlo po zlu?
U raspravi se dovodila u pitanje kompetentnost ministra Jovanović za obavljanje te funkcije, a posebno je punom prigovora bilo na račun tvrdog stava Ministarstva.
Specijalistica školske medicine i psihoterapeut Asja Palinić Cvitanović istaknula je kako „ne bi htjela imati još više posla“, te dodala kako je dobro proučila Kurikulum i priznala da ni sama, kao stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom, nije do kraja sigurna u mnoge detalje koji se spominju.
Mnogi prosvjetni radnici, ali i roditelji javljali su se za riječ i u njihovim obraćanjima uglavnom se izražavala zabrinutost, ali i želja da se roditeljima prepusti izbor.
Na kraju tribine koju je organizirala Dubrovačko-neretvanska županije nitko zapravo nije zadovoljan napustio dvoranu, a mnoga pitanja i strepnje roditelja, prosvjetnik djelatnika, psihologa i zdravstvenih djelatnika ostala su neodgovorena.