Zbor građana Gradskog kotara Grad održan je u prepunoj Dvorani Ivana Pavla II ove srijede navečer. Tema je bila definiranje glavnih problema i rješenja kojim se treba baviti Plan upravljanja gradskom jezgrom, a građani su glasovanjem iznjedrili 15 prioriteta koji će dalje biti upućeni Gradskoj upravi i izrađivačima plana. Riječ je o zaštiti od buke, poboljšanju javnih usluga, repopulaciji i zaštićenim najmoprimcima, kontroli broja smještajnih i ugostiteljskih jedinica, razvoju društvene infrastrukture, sigurnosti, razvoju komunalne infrastrukture, adekvatnoj zaštiti za očuvanje i obnovu spomeničke baštine, prometu oko Grada i pitanju parkinga, održavanju javnih površina, poticajima za obrte i malo poduzetništvo, inovativnim urbanističkim rješenjima, izračunu i kontroli kapaciteta nosivosti Grada, zaštiti okoliša i pitanju otpada te poboljšanju komunikacije građana s Gradskom upravom i kotarom.
Predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović istaknuo je kako detaljni Plan upravljanja gradskom jezgrom nikad nije donesen.
-Plan upravljanja dokument je koji utvrđuje ciljeve i mjere razvoja. Radi se zbog održivog razvoja, kako ćemo živjeti, raditi, obnavljati i upravljati našim gradom – rekao je. Plan upravljanja iz 2017. obuhvaća, uz Grad, sv. Jakov, Ploče, Pile i Lokrum. Rok izrade je 2020. godina.
-Ne znamo kad će biti izrađen, ali složit ćemo se da je bolje i da bude 2021., ako će biti dobro napravljen. Trenutno ne postoji zakonodavni okvir za provedbu plana upravljana. Možemo donijeti sve, a ne mora se implementirati ništa – ističe. Ono što je dosad napravljeno jest da su prikupljeni podaci, analizirano stanje, napravljene fokus grupe i izrađena sociološko-demografska studija.
-Čeka se da stanovnici Pila i Ploča prođu što i mi. Trebaju svi sudjelovati putem primjedbi. Ostaje konkretno pitanje utjecanja na donošenje plana, da ne ostane mrtvo slovo na papiru. Očekuje nas usklađenje s potrebama socioekonomskog razvoja. Sve što bude u planu, mora biti mjerljivo. Javne površine najveći su problem upravljanja Gradom. Želimo plan koji će biti funkcionalan – kaže. Nakon njegova izlaganja, za govornicom su stali građani. Imali su dvije minute za svoje izlaganje o životu u Gradu te, zapravo, o tomu što ih najviše smeta i muči. Nikola Beusan, stanovnik povijesne jezgre, naveo je 20 pitanja. ‘Glomazni otpad bi se trebao barem jednom mjesečno odvoziti’, istaknuo je na početku. Pitao se i što je s bijelom tehnikom i namještajem? ‘Što po pitanju dostave koja dovozi samo do Ploča?’ Smatra kako je potrebno uvesti pravila ponašanja za goste. Ističe i igralište na Pločama koje ‘izgleda jadno i nikakvo’. Potrebno je, nadalje govori, podržavati male zanate i obrtnike.
-Zašto su cijene skuplje u butigama u Gradu nego van Grada? Oborinske vode su problem, nikad prije nije bilo ovakvog plavljenja. Što je s pločnicima i kamenim kunetama koje pucaju pod težinom kamiona, ulice su u lošem stanju. Treba smanjiti vatromet, ograničiti apartmanizaciju, pogotovo u zgradama, omogućiti građanima povijesne jezgre neometan iskrcaj na Pile i Ploče, održavati fasade. Što je s parkingom? Što je sa svjetlosnim onečišćenjem? Bilo tko tko je na vlasti, neka mu se da stan u gradu na četiri godine, da vidi sve ‘blagodati’ života unutar zidina. Nije sve naravno loše, ali nije sve ‘poštujmo Grad’, nego i ‘poštujmo građane’. Da nema građana, ne bi bilo ni Grada – rekao je Beusan nakon čega je dobio pljesak. Dodao je i: ‘Da su htjeli, naši bi ga stari bili prodali’.
Dube Šimunović istaknula je da stanovnici Grada nisu bogataši. ‘Cijene su u butigama ljeti više za 30 posto. Molim gradonačelnika da nam omogući da imamo 10 ili 15 posto popusta. Ne možemo mi to plaćati’, kaže.
-Ulicama idu neodgojeni ljudi koji ne cijene grad, ni kamen. Ulica mi je cijela šuplja. Nije se planiralo da će tuda prolaziti teški kamioni – ističe.
Seka Kisić želi da se uvedu kontejneri s gumenim rotama kako bi se ‘smanjila buka’.
-Neka se metu sve ulice, a ne samo Stradun. Sanacija rupa je potrebna, skalini su profundani od kufera, probužana je svaka fasada kuće od tablica za kategorizaciju apartmana… – rekla je Kisić i dodala kako stoički trpe koliko im pošta kasni.
Nevenka Đirlić se pita: ‘Što smo učinili za očuvanje baštine?
-Razmišlja li tko što nam se može dogoditi u slučaju potresa? Je li se ugrozila stabilnost objekata radovima u kojima su pravljeni apartmani, a da bi se stavila postelja više – rekla je i dodala: ‘Što je sa Peskarijom i zašto nije otvorena?’.
Karmen Čabrilo rekla je da ‘ambulanta postoji, a ne postoji’ u povijesnoj jezgri. Voljela bi da se stvari ne rade samo za turiste, nego i za njih građane.
-Jako puno je starije čeljadi koji ne mogu napraviti spenzu. Grad bi im trebao osigurati pomoć – naglasila je. Također je istaknula da kamioni u Gradu koriste veliku Onofrijevu fontanu kao kružni tok.
Marc van Bloemen želi da se prestanu izdavati dozvole za afitavanje. ‘Zašto hitna pomoć ide preko Ploča, a ne preko Pila? Uštedila bi 20 minuta?’, pita se.
Tea Batinić pita ‘kakav je način afitat’ apartman, a ne stavit’ red kako se u toj kući živi?’.
-U 4 sata počinju bučiti kuferi. U Veneciji postoje službe koje 24 sata na dan s brodovima i karićima čine prijevoz do kuće. Od buke se ne može živjeti, ne može se spavati. Zašto su onoliki decibeli za vrijeme festa? – kaže. Dodala je i: ‘Skarambeži su po Gradu ogromni, a iznajmljujemo delux apartmane – trebamo deratizaciju’.
Mujica Zijadić pitao se što će se učiniti s Pustijernom. Nadalje je rekao: ‘Mogu li se spustiti cijene proizvoda i može li Grad vratiti DM na Pile?’. Nikolina Farčić govorila je o natječaju za energetsku obnovu zgrada. Kaže kako bi se ljudi iz Grada trebali prijaviti, a da im Grad pomogne s kompliciranom papirologijom, s obzirom da novci idu iz EU fonda, a građanima treba pomoć oko prijave.
-Prozori nisu u skladu sa smjernicama konzervatora, kao što su aluminijske persijane i to treba izmijeniti. Krovovi isto nisu dobro obnovljeni pa i tu gubimo na energetskoj učinkovitosti – navodi.
Ana Žuvela ističe kako se događa rapidna depopulacija Grada.
-Nismo vidjeli konkretne mjere oko otkupa nekretnina ili poticajnih mjera. Grad još uvijek useljava socijalne slučajeve – ističe.
‘Što će nam uopće konzervatori kad se apsolutno ništa ne događa’, kaže Frano Haklička. Marin Krstulović dodao je kako nisu ‘prihvaćeni kao ravnopravni sugovornici kod bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika. ‘Ne vidimo rješenja, stalno ponavljamo iste upite i probleme. U gradu žive ljudi, ne turist,i taksisti i stolovi. Javne površine pripadaju stanovnicima’. Gordan Špero istaknuo je pozitivne stvari koje su se dogodile u proteklih nekoliko godina.
-Obnovljena je ribarnica, grad ne poplavljuje više. Tijekom cijelog dana se može odnijet’ smeće, ne pogoduje se ugostiteljima, glazba je do 23.30, to niđe nema. U popločavanje je uloženo 1,1 milijun – kaže.
Zboru građana prisustvovao je gradonačelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, svi gradski pročelnici i direktori komunalnih društava te predstavnici političkih stranaka iz Gradskog vijeća.
Na red je stigao gradonačelnik Mato Franković.
-Koliko želimo uvažiti građane, govori i činjenica koliko nas je ovdje. Tu su svi pročelnici, direktori komunalnih društava, šef komunalnog redarstva, zamjenica gradonačelnika. Istaknuli ste da bi bilo dobro da gradonačelnik živi u gradu. Slažem se, to nije loša ideja, ali morate znati da sam ja ovdje svaki dan 12 sati, više nego sa svojom obitelji. Ali, na to sam se odlučio i želim svoju dužnost časno obnašati. Kad uzmete u obzir koliko se stigne napraviti u 2 i pol godine, a naslijedili smo sveopći kaos gdje je profit bio osnovno mjerilo uspjeha. Bookeri na Pilama su maknuti, i na Pločama. Mi smo krenuli snažno i dizali stolove.Vidi se da se nije dovoljno uveo red, i treba više i bit će i bolje, ali ne ide sve preko noći – kaže Franković.
-Plan upravljanja je ključan dokument. Moj interes je jedino grad. Želim u ovom mandatu napraviti maksimum za svoj grad. Stradun je u potpunosti plutao kada smo prvi put u povijesti otvorili glavni kanalizacijski kanal, vidjeli ste što smo našli – enormne količini masti. 1. siječnja 2021. krajnji je rok svim ugostiteljima za ugraditi mastolovce – rekao je.
-Peskariju smo uredili i dali na upravljanje ribarima. Ne mogu utjecati na to koliko će ribe biti i kad će je prodavati. Nadam se da se to od mene ne očekuje. Dali smo tom prostoru društvenu namjenu. Razgovaramo sa Zakladom Caboga Stiftung o mogućnosti postavljanja knjižnice u mliječnom restoranu, te sanitarni čvor – ističe Franković i dodaje kako Grad ne može bez mladih.
-Postoji čežnja za osnovnom školom od 1. do 8. razreda. Preuzeli smo Iliju Saraku, kreće adaptacija te ćemo za 2 godine imati školu u povijesnoj jezgri u jednosmjenskoj nastavi. Podržavam ideju da se svima koji žive u povijesnoj jezgri pomogne u obnovi stanova i sufinanciranju svega što im je potrebno za život – rekao je. Radi se, kako kaže, na pitanju garaže iza Grada.
-Cilj je zabraniti promet oko povijesne jezgre u 2021., za sve koji nisu stanovnici grada. Što se tiče Straduna, ovaj sustav više ne može funkcionirati, ne možemo mi popraviti koliko se u sezoni može uništiti. U novoj odluci o komunalnom redu zabranit ćemo vozila preko Straduna osim elektrovučnih. Što se tiče buke, komunalno redarstvo će strogo postupati. Angažirali smo tvrtku koja će ići i mjeriti buku na javnim površinama. Nitko nije rekao da smeta glazba, već buka. Mislim da bi u budućnosti trebalo drukčije organizirati događaje u povijesnoj jezgri, ne da je pretvorimo u veliki restoran, već da je prenesemo budućim generacijama. Puno se toga, nažalost, pogrešno napravilo – rekao je.
Gradonačelnik je okupljene građane zaključno pitao jesu li za to da se u budućnosti donese odluka kojom bi se definiralo da onaj tko živi u povijesnoj jezgri i iznajmljuje dio svoje kuće to i dalje može raditi, a da se onima koji to tako ne rade zabrani iznajmljivanje. ‘Tako ćemo vratiti grad građanima’ – zaključio je gradonačelnik.