Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća u HGK predstavljen je paket zakona o turističkim zajednicama, o čemu su izvijestili z Hrvatske gospodarske komore.
Prijedloge zakona predstavio je državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina.
-Želimo Hrvatsku učiniti cjelogodišnjom destinacijom koja razvija kontinentalni turizam. Zato su ovi zakoni bitni, nadam se da ćemo kroz njih podići konkurentnost našeg turizma i smjestiti se u 20 najboljih turističkih zemalja svijeta – izjavio je Glavina, pojasnivši kako se Zakonom o turističkim zajednicama reorganizira sustav po modelu destinacijskog menadžmenta, što je svjetski trend već cijelo desetljeće. Poticat će se udruživanje zajednica i destinacija kroz poseban fond te racionalizacija poslovanja.
Zakon o turističkoj pristojbi naglasak stavlja na decentralizaciju, a odluka o visini boravišne pristojbe bit će prepuštena županijama. Zakon o turističkim članarinama za cilj ima rasterećenje gospodarstva i uvodi se pravedniji model raspodjele sredstava članarina.
-Čak 21 djelatnost je brisana iz obveznika članarina, a za dodatnih 12 je članarina snižena. Do sada 53 posto privatnih iznajmljivača uopće nije plaćalo članarinu zbog nemogućnosti kontrole sustava pa se očekuje povećanje prihoda – zaključio je Glavina.
-Najveći dio sredstava za financiranje sustava turističkih zajednica, oko 680 milijuna kuna godišnje, osigurava se iz članarine i boravišne pristojbe. Turističku članarinu od oko 483 milijuna kuna godišnje uz fizičke osobe plaća i više od 62 tisuće tvrtki, članica HGK. Stoga od ovog paketa zakona očekujemo da osigura maksimalnu transparentnost trošenja sredstava, racionalizaciju sustava turističkih zajednica i povećanje njihove efikasnosti – istaknuo je na prezentaciji potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Poručio je kako HGK podržava prijedloge zakona jer nije dopustivo da 90 posto prihoda, pa i više u nekim gradskim turističkim zajednicama, odlazi na hladni pogon i plaće, a tek manje od deset posto na turističku promidžbu.
-Ove se godine oporavio Mediteran, osobito Grčka i Turska. To se osjetilo na noćenjima u Španjolskoj i Italiji, a i mi smo osjetili manjak gostiju, osobito u osmom mjesecu. Zadovoljni smo ovom turističkom godinom, no treba reći da će u 2019. biti još teža bitka no što je to bilo do sada – rekao je predsjednik Turističkog poslovnog vijeća HGK Franco Palma, posebno napomenuvši još uvijek prisutne poteškoće oko radne snage i najave novih zakona.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dao je pregled dosadašnjeg tijeka turističke godine 2018.
-Podaci iz e-visitora za prvih devet mjeseci pokazuju da je zabilježeno 18 milijuna dolazaka, što je rast od 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i nešto više od 100 milijuna noćenja (3,7 posto više u odnosu na 2017.). Vrlo je važno da taj rast prate i prihodi čiji je rast u prvih šest mjeseci iznosio 10 posto – istaknuo je Staničić, dodavši kako u špici sezone nemamo pretjeranog prostora za rast, ali zato smo u prvom i trećem mjesecu ostvarili značajan rast zbog europskog rukometnog prvenstva i ranije uspostave letova aviokompanija.
-Na obiteljski smještaj otpada 43 posto, a na hotele 26 posto noćenja. Struktura smještanih kapaciteta itekako utječe na sezonalnost pa ćemo se tim problemom morati pozabaviti u budućnosti. Najveći rast broja gostiju zabilježen je u obiteljskom smještaju (9,8 posto), hotelima (4,2 posto), kampovima (2,4 posto), dok je u nautici došlo do pada od 1,2 posto, dijelom i zbog nedavnog rasta pristojbi – pojasnio je Staničić pa apostrofirao dva ključna trenda u domaćem turizmu.
-Prvi je da smo na top emitivnim tržištima zabilježili blagi rast i pozitivnu tendenciju turističkog prometa. Drugi važan trend su visoke stope rasta s dalekih tržišta. Dakle europska su nam tržišta najbitnija, ali bitno je da radimo disperziju i ne ovisimo samo o određenim gostima – poručio je. Najviše gostiju dolazi iz Njemačke (20 posto), a slijede Slovenija, Austrija i Poljska, a od domaćih destinacija najviše rastu Istra, Zadar i Zagreb.