Zbog dugotrajnih radova u izgradnji, a unatoč (mikro)asfaltiranju, stanje na cestama u gradu Dubrovniku u mnogim dijelovima je već duže vrijeme očajna.
Neprilagođeni kolnici, nedostatak horizontalne prometne signalizacije, ostaci tucanika razbacani uz rub ili po cesti, nesigurna podloga… Sve su to mogući uzroci prometnih nesreća. Nekoliko nesreća na gradskim prometnicama službeno nisu izravno dovedene u vezu s lošim stanjem. Ali što bi bilo kad bi građani kao vlasnici vozila inzistirali na naknadi štete od vlasnika ceste, u ovom slučaju Grada Dubrovnika?
– Očevidom se mora istražiti jesu li cesta ili ivičnjak ceste prouzročioli nesreću i štetu – ističu iz Hrvatskog autokluba. Pritom prilikom očevida kod prometnog policajca, koji je većinu vremena koncetriran na vozače, a ne na vozila, valja inzistirati na detaljnom utvrđivanju stanja kolnika, čak i do mjerenja trenja. tek s takvim zapisnikom postoje temelji za tužbu.
Kriv tko gospodari
– Općenito govoreći, za loše stanje ceste kriv je uvijek onaj tko njome gospodari. Može se utvrditi kako je izvođač građevinskih radova, odnosno nadzornik radova na izgradnji te ceste odnosno ivičnjaka prouzročio takvo stanje ceste, ali ako je Grad Dubrovnik vlasnik i nalogodavac gradnje, a ovdje je to slučaj, onda on treba i odgovarati za nastalu štetu. Pritom u pravilu postoje osiguravajuća društva koja financijski pokrivaju i takvu vrstu odštete – objašnjavaju iz HAK-a.
– Potrebno je utvrditi jesu li radovi na izgradnji i uređenju ceste učinjeni po standardima i pravilima struke, odnosno jesu li radovi izvedeni prema zakonu, a potom i to povezati s posljedicom – kazali su nam iz HAK-a. Ističu kako u svakom slučaju 'netko mora odgovarati kada šteta nastane'.
Građanske tužbe vozača čija se osobna vozila izravno oštećuju zbog lošeg stanja cesta uobičajena su praksa u svijetu, posebno u Europskoj uniji. Premda u Hrvatskoj ova praksa još nije u potpunosti zaživljela, i naši vozači, odnosno vlasnici vozila, sve češće podnose takvu vrstu tužbe. Pritom se zahtjev temelji na naknadi imovinske i neimovinske štete zbog loše ili neodržavane ceste, odnosno traženju da se za slučaj materijalne štete vozila dovedu u stanje prije nastanka štete. Neki zagrebački odvjetnici, gdje su takvi slučajevi češći, čak tvrde kako takve slučajeve redovito dobivaju u korist vozača.
Poznato je kako je Jadranska magistrala u svom najvećem dijelu prevučena vapnenačkim asfaltom, čiji se završni sloj s vremenom u toj mjeri zagladi da se u slučaju kiše ili izljevanja masnoća pretvara u vrlo sklisku površinu. Također, nepovoljan je čimbenik i velika količina teretnog prometa kroz naseljena mjesta, zbog čega se također oštećuje kolnik. Dakako, kao uzročnika nesreće nikako se ne može izostaviti i čimbenik – neispravnosti vozila.