Dubrovački su muzeji donacijom i otkupom stekli vrijednu zaštićenu zbirku inventara nekadašnjeg ljetnikovca Nikšić u Dubrovniku, koja broji 83 predmeta datirana od 17. do 20. stoljeća. Bit će pohranjena u Kulturno-povijesnom muzeju. Njena je procijenjena vrijednost 150 tisuća eura. Gospođa Marija Nikšić – Ivančić svoj je dio darovala, a Grad Dubrovnik je Dubrovačkim muzejima osigurao 75 tisuća eura za otkup druge polovice zbirke. Detaljnije su nam o Zbirci Nikšić rekle viša kustosica Lucija Vuković i kustosica Viktorija Žuvela, koje su ujedno i autorice izložbene koncepcije istoimene izložbe koja će se realizirati ove godine u Dubrovačkim muzejima.
Javnost je dobila informaciju o ovoj zbirci međutim o njenom golemom značaju još uvijek se ne zna dovoljno. Možete nam pojasniti koliki je i kakav njen kulturno-povijesni značaj?
Lucija Vuković: Zbirka Nikšić bila je jedna od posljednjih cjelovitih zaštićenih privatnih zbirki u Dubrovniku. Činila je inventar nekadašnjeg ljetnikovca Nikšić.
Viktorija Žuvela: Ljetnikovac je tijekom vremena mijenjao vlasnike koji su opremali kuću vrijednim inventarom ili kolekcionirali umjetnine, stoga je ova zbirka presjek jednog vremena, od poznog doba Dubrovačke Republike do 20. stoljeća.
U ime Dubrovačkih muzeja, v.d. ravnateljice Ana Kazančić Skurić uručila je zahvalnicu gospođi Nikšić-Ivančić na ljubaznoj i plemenitoj gesti darovanja zbirke umjetnina. I ovu priliku bi mogli iskoristiti za još jednom istaknuti koliko je to plemenita gesta i zahvaliti se donatorici?!
Lucija Vuković: Fundus Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja velikim je dijelom nastao vrijednim donacijama građana. Spomenimo samo neke od najvećih donatora poput braće Amerling, Iva Sarake ili, u novije vrijeme, obitelji Bona. Najnovija donacija gospođe Marije Nikšić-Ivančić uistinu je plemenita gesta koja nastavlja ovaj niz i zrcali svijest građana o vrijednosti čuvanja i prezentiranja zbirki u muzeju koje će na taj način biti stručno čuvane, obrađene i dostupne javnosti.
Viktorija Žuvela: Danas je to sve rjeđi slučaj, nadilazi materijalnu vrijednost i govori o važnoj ulozi pojedinca u spoznavanju naše povijesti i očuvanju identiteta zajednice. Izuzetno smo zahvalni na tome.
Ova zbirka umjetnina dokumentira jedan stil života dubrovačke građanske obitelji od kraja 19. pa sve do kraja 20.stoljeća. To je poprilično dugo razdoblje. Za pretpostaviti je da će zbirka i zbog svoje vrijednosti i obuhvaćanja čitavog jednog stoljeća privući brojne znanstvenike/istraživače?
Lucija Vuković: Zbirka obuhvaća spomenuto razdoblje, no u njoj se nalaze i predmeti iz ranijeg vremena, 17. i 18. stoljeća. Prva faza istraživanja započela je samim formalnim ulaskom zbirke u muzej i našim primarnim poslom – inventarizacijom i stručnom obradom predmeta. Vjerujem da ćemo u daljnjoj fazi istraživanja, u prezentacijske i izložbene svrhe, ostvariti i stručne suradnje s kolegama specijaliziranima u pojedinim područjima. Kao i sve naše vrijedne i bogate muzejske zbirke, zasigurno da će i ova biti otvorena za uvijek nova stručna i znanstvena istraživanja.
Viktorija Žuvela: Ako uzmemo u obzir namještaj koji je u Zbirci Nikšić brojčano najzastupljeniji onda govorimo o jednom jako dugom razdoblju u kojem možemo pratiti stilske mijene tijekom gotovo tri stoljeća. Interijere građanskih vila i ljetnikovaca tijekom 19. stoljeća obilježava mješavina stilova prošlih stoljeća, a dizajn se prilagođava potrebama i prohtjevima građanskog društva. Najkvalitetnije primjerke namještaja poput ranobaroknog ormara, komoda i trumeaua zrelog baroka, neoklasicističkog namještaja kasnog 18. stoljeća ili bidermajera ipak određuje jedno zajedničko obilježje, a to je jednostavnost i klasičnost koja je odgovarala tradicionalnim ambijentima plemićkog i građanskog sloja kod nas. Budući da je riječ o jednoj cjelovitoj zbirci koja se održala obiteljskim nasljeđem i kao takva ona je kulturno i povijesno relevantna cjelina za proučavanje dubrovačke kulture stanovanja i zasigurno će u tom pogledu pobuditi pažnju istraživača.
Što sve sadrži ova zbirka? Znamo da ima tu puno slika, namještaja, keramike, porculana…
Lucija Vuković: Radi se o slikama, namještaju kao i uporabnim i ukrasnim predmetima od keramike i porculana te metala. Osim starih majstora, slike su djela domaćih autora poput Vlaha Bukovca i njegovih kćeri Jelice i Ivanke, Nika Miljana i Ambroza Testena. Predmeti od keramike i porculana mahom su izrađeni u 19. stoljeću u europskim radionicama u Češkoj, Austriji, Engleskoj, Njemačkoj, ali i onim dalekoistočnima poput Japana i Kine.
Viktorija Žuvela: Zbirka uključuje i primjerke od baroknog namještaja iz 17. i 18. stoljeća, preko klasicističkog s kraja 18. stoljeća i bidermajera iz prve polovice 19. stoljeća do namještaja izrađenog u prvoj polovici 20. stoljeća. Vrijedni ukrasni i uporabni predmeti od metala proizvedeni su od 17. do 19. stoljeća.
Koja su najvrjednija djela u okviru zbirke?
Lucija Vuković: Među najvrjednijim slikarskim djelima svakako je slika Ekstaza sv. Franje napuljskog baroknog slikara Francesca Solimene iz 17./18. stoljeća. Slika obogaćuje malobrojan, ali izuzetno vrijedan dubrovački korpus djela Francesca Solimene, autora relevantnog u europskom kontekstu. Dio zbirke čine i portreti članova obitelji Račić jednog od naših najvećih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća i osobito cijenjenog portretista Vlaha Bukovca, te portreti članova obitelji Nikšić Bukovčevih kćeri Jelice Bukovac Radosavljević i Ivanke Bukovac Javorsky, također slikarica. Obitelji Bukovac, Račić i Nikšić bile su međusobno povezane i rodbinskim vezama. Među predmetima od keramike i porculana vrijedni su primjeri japanske i kineske vaze koje su činile čest inventar dubrovačke građanske kuće 19. i 20. stoljeća.
Viktorija Žuvela: Iz bogate i kvalitetne kolekcije namještaja treba istaknuti ormar i komodu koji pripadaju sjevernotalijanskoj produkciji 17. i 18. stoljeća. Impozantni barokni ormar s masivnim rezbarenim panelima, u dekorativnom smislu ponajviše analogije pokazuje sa skupinom namještaja genoveške provenijencije iz prijelaza 17. u 18. stoljeće te predstavlja jedinstven primjerak u fundusima muzeja na našem području. Treba istaknuti i reprezentativni kredenc-sekreter koji odražava modu kraja 17. i prve polovine 18. stoljeća i koji je zauzeo mjesto koje je u ranijem razdoblju imao kabinetski ormarić, a zbog svoje višestruke namjene, poput izlaganja porculana bio je osobito zastupljen u interijerima građanskih kuća i tijekom 19. stoljeća. Od ostalog mobilijara vrlo je vrijedna pozlaćena konzola sa pločom od višebojnog mramora izrađena u stilu Louisa XVI, a zanimljiva je i škrinjica manjih dimenzija s intarzijom flamanske inspiracije u kombinaciji raznobojnog drva i bjelokosti. Među predmetima od metala posebno se ističe mjedeni tanjur izrađen u 17. stoljeću u Nürnbergu te srebrne košarice za voće, rad njemačkih radionica 18. stoljeća.
Osim što je sama po sebi izuzetno vrijedna ova je zbirka polazište za daljnja istraživanja. U kojem će konkretno smislu ona doprinijeti istraživanju i kakvi se rezultati mogu očekivati?
Lucija Vuković: Zbirka je polazište za istraživanje i interpretaciju višeslojnog dubrovačkog kulturnog supstrata dugog trajanja, od vremena Dubrovačke Republike do razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata. Na većini doniranih i otkupljenih predmeta trenutno se izvode konzervatorsko-restauratorski radovi koji su nužni za cjelovito sagledavanje i obradu pojedinih predmeta, osobito slika. Kad je u pitanju slikarstvo, zbirka otvara nove smjerove istraživanja na više polja: prisustvu slikarstva talijanskih baroknih majstora na dubrovačkom prostoru, identificiranju portretiranih i redataciji djela Vlaha Bukovca kao i novim prilozima slikarstvu 20. stoljeća: sestara Bukovac, jednih od prvih studentica na praškoj umjetničkoj akademiji, Nika Miljana, rođenog Cavtaćanina i također praškog studenta te samoukog slikara Ambroza Testena.
Viktorija Žuvela: Proučavanje zbirke Nikšić zasigurno će doprinijeti rasvjetljavanju okolnosti nastanka vrijedne umjetničke zbirke u kontekstu dubrovačke građanske obitelji u razdoblju tijekom 19. i 20. stoljeća. Istraživanje će dati i prilog proučavanju dubrovačkih povijesnih interijera i ambijenata u razdoblju nakon Republike koji su donekle zanemareni, a također su ključan dio identiteta grada kojima podjednako prijeti gubitak njihove izvornosti i autentičnosti.
Kada će javnost imati prilike vidjeti zbirku? Naime znamo da je u pripremi izložba, pa kada će biti i gdje?
Lucija Vuković: Pripremamo izložbu koja će se održati krajem 2025. godine u Kneževu dvoru.
Viktorija Žuvela: Na izložbi će biti predstavljen veći dio restauriranih predmeta ove vrijedne donacije odnosno otkupa.
Foto: Dubrovački muzeji