Hripavac se širi Hrvatskom, bebe se guše od kašlja, ne mogu disati, povraćaju, moraju u bolnicu, a jedna je beba u Mostaru umrla. Cjepivo postoji već 64 godine, ali zbog odluke nemalog broja roditelja da ne cijepe svoju djecu, sada smo u problemu, naročito dubrovačko područje gdje je procijepljenost najmanja. U najkraćim crtama, ovo su informacije koje zadnjih nekoliko dana objavljuju svi mediji, prenoseći izjave stručnjaka, a među roditeljima e zavladala panika. Kakvo je stvarno stanje stvari provjerili smo s ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, epidemiologom Matom Lakićem i infektologinjom Ljiljanom Beticom Radić.
Najlošije procijepljena županija
—Deset je oboljelih od hripavca u našoj županiji ove godine, svi s dubrovačkog područja, od čega troje u listopadu. Troje su jednogodišnjaci – rekao nam je Lakić te potvrdio ono o čemu zadnjih dana pišu svi nacionalni mediji.
—Točno je da smo zadnjih godina najlošije procijepljena županija u Hrvatskoj, što je opasno jer nemamo kolektivni imunitet pa postoje uvjeti za širenje – istaknuo je Lakić.
Epidemije svako 3 do 5 godina
Primarius specijalistica infektologije Ljiljana Betica Radić pojasnila nam je kako je hripavac endemijski stalno prisutan i nije ga moguće eliminirati, a kada u nekoj sredini padne otpornost, dolazi do većeg broja oboljelih.
—Epidemije s povećanim brojem slučajeva javljaju se svakih tri do pet godina. Aktualno pratimo povećani broj oboljelih u Splitu, u Dubrovniku je također prijavljeno desetak oboljelih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tijekom COVID-19 pandemije bilo je samo do 10 slučajeva godišnje, dok se u predpandemijsko doba evidentiralo značajno više slučajeva: 122 slučaja u 2016., 78 slučajeva u 2017., 128 slučajeva u 2018. te 56 slučajeva u 2019. Tijekom pandemije došlo je do pada procijepljenosti što u sredinama s inače malim postotkom procijepljenosti kao što je Dubrovačko-neretvanska županija može predstavljati epidemiološki rizik za razvoj epidemije – rekla je Betica Radić, koju smo pitali o koliko ozbiljnoj zaraznoj bolesti je zapravo riječ te imamo li razloga za zabrinutost.
Smrtni ishod moguć kod dojenčadi
Radi se o bakterijskoj infekciji dišnog sustava uzrokovanoj bakterijom Bordetellom pertussis i B. parapertussis koja se prenosi kapljičnim putem s karakterističnim upornim napadajima suhog kašlja i koja traje nekoliko tjedana.
— Kliničke manifestacije su različite: najveća smrtnost je u dojenčadi, cijanotični napadi, prestanak disanja, slabo hranjenje, nervoza, rizik od ozbiljne ili komplicirane bolesti kao što su upala i zatajenje pluća. Bolest se često nedovoljno prepoznaje kod adolescenata i odraslih koji mogu imati samo izražen nadražajni kašalj, bez karakterističnog hripanja – kazala nam je Betica Radić, napominjući kako kod odraslih često nedostaje karakteristična evolucija u tri faze, ali se najčešće javlja kao kronični suhi kašalj koji se pogrešno dijagnosticira kao bronhitis. Smrtni ishod je, napominje infektologinja, rijetkost, ali je moguć u pravilu kod dojenčadi. Prema podacima HZJZ-a za proteklo razdoblje, 2016 i 2018. evidentirana su dva smrtna slučaja kod novorođenčadi od 2 mjeseca života. Beticu Radić smo stoga pitali ima li razloga za strah i paniku.
Pogrešne dijagnoze bronhitisa
—Hripavac je dobro poznata bolest, poznat je uzročnik, klinički simptomi, način širenja. U Hrvatskoj je od 1959. dostupno učinkovito cjepivo i lijekovi koji mogu prevenirati pertusis ili ublažiti ovu bolest. Navedeni sigurnosni okvir dostupan je svima. I u sredinama gdje nije postignut kolektivni imunitet kojeg osigurava procijepljenost iznad 95 posto, svaka osoba ima mogućnost osigurati osobnu zaštitu i zaštitu svoje uže okoline – poručila je Betica Radić koja nam je opisala simptome bolesti koja se nerijetko pogrešno dijagnosticira kao bronhitis.
—Tipična infekcija hripavcem koja traje nekoliko tjedana, između 7 i 8 najčešće, sastoji se od 3 faze: kataralni stadij – blago povišena temperatura, hunjavica i blagi kašalj koji traje 1 do 2 tjedna, a dojenčad može imati apneju, odnosno respiratorni distres. Nakon toga slijedi paroksizmalni stadij – pojačan kašalj s napadima ponavljajućeg suhog kašlja, praćen naglim inspiracijskim stridorom. Za vrijeme napadaja kašlja lice oboljelog pocrveni, postaje cijanotično, oči su izbuljene, postaje nemiran i znoji se. Na kraju napadaja bolesnik često povraća ili izbaci gustu ljepljivu sluz i to traje između 2 i 6 tjedana. Treći stadij je stadij rekonvalescencije ili oporavka – smanjenje učestalosti i težine epizoda kašlja oko 2 tjedna ili manje. Procjenjuje se da oko 20 posto ljudi s akutnim pertusisom može razviti radiografske infiltrate na plućima. Inkubacija bolesti je 5–21 dan. Prosjek je 7 dana. Pacijente treba smatrati zaraznima od kataralne faze do tri tjedna nakon pojave simptoma. Incidencija kod odraslih procjenjuje se na 1–2 slučaja na 1000 odraslih osoba godišnje, a najveća je kod adolescenata i odraslih zdravstvenih radnika – objasnila nam je Betica Radić koju smo zatražili komentar činjenice da smo najlošije procijepljena hrvatska županija.
—Ovo je najteže i najbolnije pitanje bez zadovoljavajućeg odgovora. Velika je odgovornost na zdravstvenim radnicima. Dok u siromašnim zemljama svijeta još uvijek umire velik broj djece od zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, a koje im nije dostupno, u isto vrijeme u nekim zemljama Europe sve je više roditelja koji ne žele da se njihova djeca cijepe prema programu cijepljenja. Veliki dio županija kontinentalne Hrvatske ima dobru DI-TE-PER procijepljenost od 95–98 posto. Nažalost, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji procijepljenost je ispod 80 posto, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ispod 90 posto. Prosjek procijepljenosti u Hrvatskoj je 92 posto – rekla je Betica Radić, kojoj smo jasno postavili i, u ovoj fazi ključno pitanje, prevencije.
Nove preporuke – imunizacija adolescenata i odraslih
—Prevencija hripavca je imunizacija cijepljenjem te sekundarna antibiotska profilaksa nakon izlaganja zarazi. Cijepljenje protiv pertusisa – hripavca je dio obaveznog kalendara cijepljenja i ciiepi se zajedno s cjepivom protiv difterije i tetanusa ‘DI-TE-PER’ s ukupno 5 doza, prvi put s dva mjeseca, sa četiri i šest mjeseci te docjepljivanje u drugoj i petoj godini života. Koristi se acelularno cjepivo zbog manjih nuspojava. Za razliku od nekih drugih cjepiva ovo cjepivo pruža zaštitu određeni vremenski period. Zato nove preporuke uključuju imunizaciju adolescenata i odraslih s ciljem da se smanji rezervoar i prijenos hripavca u populacijama adolescenata i odraslih kao i na dojenčad. Također, ako trudnice nisu prethodno cijepljene, cjepivo se preporučuje tijekom trećeg tromjesečja ili kasnog drugog tromjesečja, zbog prijenosa protutijela s majke na dojenčad. Optimalno vrijeme za primjenu cjepiva je od 17 do 36 tjedana trudnoće. Za mlade majke koje nisu prethodno cijepljene ili čiji status cijepljenja nije poznat, cjepivo se preporučuje i u razdoblju neposredno nakon poroda prije otpusta. Cjepivo se preporučuju svim članovima obitelji i onima koji skrbe o djetetu – najmanje dva tjedna prije bliskog kontakta s djetetom. Zdravstveni radnici bi također trebali primiti jednu dozu cjepiva. Budući se bolest prenosi kapljično u obliku aerosola s osobe na osobu i vrlo je zarazna, preporučuje se sekundarna antibiotska profilaksa kućnim kontaktima unutar 3 tjedna od izlaganja indeksnom pacijentu – zaključila je Betica Radić.
Iz tiskanog izdanja