Porezni obveznici platili su oko 850.000 eura za repatrijaciju 845 hrvatskih državljana koje je izraelsko-američki napad na Iran zatekao u bliskoistočnim zemljama. Povratak svojih državljana iz ratnog područja javnim su novcem financirale i Slovenija, Bosna i Hercegovina i Srbija, ali ne i kudikamo bogatije i socijalno osjetljivije nordijske zemlje, piše Index.
Na društvenim mrežama već danima se vode rasprave o tome trebaju li država i društvo pokazati solidarnost i pomoći hrvatskim građanima koji su se odlučili preseliti ili provesti odmor u bliskoistočnim autokracijama. Neki grubo svoje sunarodnjake nazivaju “stradalnicima iz Dubaija” i smatraju nerazboritim putovati tamo gdje Amerikanci šalju svoje nosače aviona.
Na tom tragu zanimljiv je odgovor švedske ministrice vanjskih poslova Marije Malmer Stenergard na pitanje ne bi li švedska vojska svojim zrakoplovima trebala pomoći u evakuaciji švedskih građana s Bliskog istoka: “Trenutačno nismo u situaciji da bismo trebali koristiti resurse oružanih snaga. Uvijek treba čuvati vojni proračun i novac koji su izdvojili vrijedni švedski radni ljudi.”
S druge strane, nema nikakve sumnje da vlada svake zemlje ima odgovornost zaštititi i pomoći svojim građanima u nevolji, bez obzira na to kako bi se u njoj našli i jesu li trebali biti oprezniji u donošenju odluka o vlastitoj sigurnosti.
Kako je Hrvatska organizirala povratak?
Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o organiziranom povratku hrvatskih državljana s Bliskog istoka, Krizni stožer na čelu s ministrom vanjskih i europskih poslova Goranom Grlić Radmanom i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem u proteklih je nekoliko dana sredstvima javnim novcem i u suradnji s Croatia Airlinesom i Fly Dubaijem realizirao repatrijacijske letove iz Dubaija i Rijada za Zagreb.
Slovenska vlada također je financirala transfer svojih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana u Ljubljanu i iz opće proračunske pričuve za to izdvojila 1,5 milijuna eura. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je nakon sjednice Vijeća ministara BiH da su odobrena sredstva u iznosu od 800.000 KM, oko 400.000 eura, iz tekuće rezerve za organiziranje povratka građana BiH s Bliskog istoka.
I Srbija je pohitala u pomoć svojim državljanima. Ministarstvo vanjskih poslova organiziralo je nekoliko letova iz Dubaija, egipatskog grada Šarm el Šeika i Rijada, kojima se kući vratilo najmanje 600 državljana Srbije, ali i drugih zemalja. Zasad nema javno dostupnih informacija o troškovima za državni proračun.
Nasuprot Hrvatskoj i njezinim najbližim susjedima, nordijske su zemlje upućivale svoje državljane na komercijalne letove, a kad su napokon i organizirale čartere s Bliskog istoka, skupo su naplaćivale mjesta u zrakoplovima. Osim toga, mjesta su ponajprije bila ponuđena osobama sa zdravstvenim problemima i obiteljima s malom djecom.
Mjesto u avionu koji je u nedjelju prevezao 180 švedskih državljana iz Dubaija u Stockholm stajalo je 1100 eura za odrasle i 850 eura za djecu. Naravno, uz trenutačno plaćanje na račun Ministarstva vanjskih poslova. Tko nije platio odmah po primitku ponude, ostao bi bez rezervacije, koja bi potom bila ponuđena sljedećem interesentu s popisa.
“Samo želim da mi se djeca vrate kući. Nemam pojma hoće li mi osiguranje vratiti novac. Međutim, iznenađen sam da su zemlje poput Srbije i Italije vratile svoje građane kući prije pet dana i to bez ikakvih troškova za njih”, rekao je za Aftonbladet Šveđanin Benjamin, koji je na kraju za svoju peteročlanu obitelj platio više od 5000 eura.
Finska isprva tražila 2300 eura po putniku
Visoki dužnosnik finskog Ministarstva vanjskih poslova zaključio je prije nekoliko dana da su finski državljani na Bliskom istoku bili u “stresnim, ali ne i opasnim situacijama”. A kad je oko 600 finskih državljana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izrazilo želju za repatrijacijom, Finska je organizirala evakuacijski let iz Omana za Helsinki za 2300 eura po osobi.
Pokazalo se da malotko može platiti spomenuti iznos, pa je vlada velikodušno objavila da će putnici platiti samo jednosmjernu kartu prema Helsinkiju i smanjila cijenu na 1230 eura. Osim toga, u zrakoplovu koji je iz Muskata poletio prošlog vikenda bilo je samo 160 mjesta, četiri puta manje nego interesenata.
Danska i Norveška također su dosad organizirale po jedan repatrijacijski let za svoje građane, iako je interes bio višestruko veći od kapaciteta jednog zrakoplova. Obje su zemlje naplaćivale rezervaciju za let otprilike 1000 eura. Svima koji nisu uspjeli dobiti mjesto na spomenutim letovima sugerirano je da se “primarno obrate komercijalnim aviokompanijama i turističkim agencijama”.
“Putnicima se savjetuje da provjere je li pokriće za katastrofe uključeno u njihovo putno osiguranje. Naš je opći savjet da se prilikom putovanja pripremite za nesreće. Ako se nesreća dogodi, a nemate osiguranje, putovanje može biti vrlo skupo.
Ako vam u inozemstvu zbog neočekivanih događaja zatreba novac, prvi korak trebao bi biti kontaktiranje osiguravajućeg društva, a možete se obratiti i rodbini ili prijateljima za pomoć”, stoji na web-stranicama švedskog Ministarstva vanjskih poslova.
Drugim riječima, svatko je ponajprije sam odgovoran za vlastitu sigurnost u inozemstvu i tek kad se iscrpe sve druge opcije, može se očekivati određena, obično financijski vrlo ograničena, pomoć matične (u ovom slučaju švedske) države.
