Ljeto u Gradu skoro svaki dan donese sunce i vrućinu, a baš takvo vrijeme zna biti opasno za našu kožu. Nije važno jeste li na Stradunu, na kupanju ili doma na taraci – dobro je znati kako se pravilno čuvati od UV zraka. Za to, prvo treba znati što uopće znači SPF i kako ga koristiti, ovisno o tipu kože i svakodnevnim navikama.
Što zapravo znači SPF?
SPF je kratica za Sun Protection Factor, odnosno faktor zaštite od sunca. Taj broj označava koliko dugo vaša koža može biti izložena suncu bez opekline, u odnosu na to koliko bi bila bez ikakve zaštite. Recimo, ako inače izgorite za deset minuta, s kremom SPF 30 teoretski ste mirni 300 minuta prije nego što dođe do crvenila.
Ipak, to vrijedi samo ako ste kremu nanijeli u dovoljnoj količini, ravnomjerno i na suhu kožu, barem 15 minuta prije izlaganja suncu. Također, zaštitu treba obnavljati svaka dva sata, posebno nakon kupanja ili znojenja.
SPF 30 ili SPF 50?
SPF 30 blokira oko 97 posto UVB zraka, dok SPF 50 štiti od približno 98 posto. Iako se razlika čini malenom, zapravo je značajna – SPF 30 propušta 50 posto više UVB zračenja nego SPF 50. Zato se osobama svjetlije puti, onima sklonima opeklinama te djeci i starijima preporučuje upravo viši faktor.
Na našoj obali, pogotovo u Dubrovniku, UV indeks ljeti nerijetko je visok – često skače preko osam. To znači da vam koža može pocrveniti u samo desetak minuta.
Što s UVA zrakama?
Dok SPF mjeri zaštitu samo od UVB zraka, koje uzrokuju opekline, ne zaboravite na UVA zrake. One ne peku, ali prodiru dublje u kožu i odgovorne su za njezino preuranjeno starenje, pojavu hiperpigmentacija i razvoj melanoma. Stoga birajte proizvode s oznakom ‘broad-spectrum’ ili ‘široki spektar zaštite’, koji štite i od UVA i UVB zračenja.
Kako odabrati pravi SPF prema tipu kože?
Ljudi vrlo različito reagiraju na sunce, a dermatolozi to kategoriziraju kroz ‘Fitzpatrickovu ljestvicu tipova kože’. Ako imate izrazito svijetlu put koja lako izgori, plave ili crvene kose i svijetlih očiju, pripadate tipu 1 ili 2 i trebali biste koristiti SPF 50 ili više. Osobe s tamnijom kožom koje rjeđe izgaraju mogu posegnuti za SPF-om 30, no i njima se preporučuje viši faktor ako će dulje boraviti na suncu.
Jedna od najčešćih grešaka je da se ljudi namažu pretanko. Većina koristi jedva trećinu kreme koja je stvarno potrebna, pa ni ne čudi što SPF ne radi kako bi trebao. Također, mnogi zaborave obnoviti sloj kreme nakon dva sata, pogotovo nakon kupanja ili brisanja ručnikom. Osjetljiva područja poput ušiju, vrata, usana i stražnje strane ruku često ostaju nezaštićena – a upravo su to dijelovi koji najlakše izgore.
I da, jedan stari mit još se vuče – da tamnija koža ne treba zaštitu. Istina je da ima više melanina, ali to ne znači da je otporna. Tamnija put može itekako izgorjeti i dobiti ozbiljna oštećenja ako se ne zaštiti.
Osim SPF-a važno je i izbjegavanje direktnog izlaganja suncu tijekom kasnih jutarnjih i ranih popodnevnih sati. Nosite laganu, prozračnu odjeću dugih rukava, sunčane naočale sa zaštitom od UV zraka, a i šešir je dobar dodatak!