Lijekovi namijenjeni mršavljenju i poboljšanju životnog stila najčešće se krivotvore, a problem lažnih lijekova sve više pogađa cijeli svijet. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je gotovo polovica lijekova koji se prodaju preko interneta krivotvorena. Situacija u Hrvatskoj pokazuje određenu sigurnost u legalnom lancu, ali oprez je i dalje nužan, piše HRT.
– To mogu biti i nekakve novine, pa Facebook, Instagram znači negdje gdje se reklamiraju lijekovi koji se ne smiju zapravo prodavati putem društvenih mreža. Dolaze i informacije od pučanstva, a najčešće upozoravaju upravo na internetske ljekarne koje su ilegalne, mi iz HALMED-a uvijek upozoravamo da je to strašno opasno i da time mogu jako naštetiti svome zdravlju – rekla je Rajka Truban Žulj, mr. pharm., spec., pomoćnica ravnatelja HALMED-a.
Popularni lijekovi najviše se krivotvore
– To su uvijek lijekovi koji su, ja kažem, popularni. Ranije je to bila samo erektilna disfunkcija. Danas su ti lijekovi za mršavljenje puno zanimljiviji pacijentima i imamo iskustva zemalja koji su naši susjedi, a nisu u EU, da postoje dosta velika crna tržišta lijekova gdje se na različitim mjestima mogu kupiti ti lijekovi za mršavljenje. Ono što mi znamo, da EU nakon uvođenja serijalizacije u legalnom lancu, odnosno u javnim ljekarnama, nema niti jedan krivotvoreni lijek – rekla je Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Na carini potvrđuju da krivotvoreni lijekovi formalno nisu dopušteni za uvoz, no krijumčare se kroz privatni promet.
– Takve situacije se najčešće događaju u prekograničnom putničkom prometu, ne možemo zadržavati osobu dok se ne provede cijeli postupak. Tu robu oduzimamo u prekršajnom postupku zbog krijumčarenja, a postupak zbog potencijalnog uvoza krivotvorenih lijekova se ne provodi. Najčešće se radi o lijekovima koji ili nisu odobreni za hrvatsko tržište ili nisu cijenom konkurentni na hrvatskom tržištu – rekao je Ninoslav Babić, viši upravni savjetnik u Središnjem uredu Carinske uprave.
Oko polovice lijekova prodanih putem interneta je krivotvoreno
Neovlaštena prodaja lijekova putem interneta i društvenih mreža predstavlja veliki izazov za kontrolu.
– Nažalost, tu ne možemo napraviti neke značajnije rezultate, zato što se radi o profilima koji su otvarani na stranim serverima gdje ne može doći do podataka o identitetu vlasnika profila, da bismo mogli potom nešto konkretnije poduzeti. Isto tako osobe koje tako posreduju u trgovini lijekovima, oni vrlo često niti nemaju neko skladište lijekova iz kojeg šalju te pošiljke – objasnio je Babić.
Procjenjuje se da je oko 50 posto lijekova prodanih putem internetskih stranica krivotvoreno, a zarada od takvih proizvoda višestruko premašuje čak i prodaju droge.
Hrvatska i EU za sada sigurne
Milka Kosanović, izvršna direktorica Hrvatske organizacije za provjeru autentičnosti lijekova (HOPAL), ističe da je stanje u Hrvatskoj i EU prilično sigurno.
– Naša tržišta se u ovom trenutku štite neprobojnim sustavom. A koliko je on neprobojan, ovisi zapravo o svim dionicima lanca. Naše sve bolnice su u sustavu, naše sve ljekarne su u sustavu, svako pakiranje lijeka koje je u legalnom lancu opskrbe kod nas, receptnih lijekova, prošlo je provjeru i prolazi provjeru. Tako da za sada smo zaštićeni – istaknula je.
Sustav registrira svaki alert, signalizirajući potencijalne nepravilnosti.
– Taj lijek neće dobiti odobrenje i zeleno svjetlo, da se može izdati stanovništvu. Mi takvih upozorenja dnevno imamo 80-ak, to je jedan prosječan dan u našem sustavu, i do sada se u 100 posto slučajeva radilo zapravo o proceduralnoj pogrešci – rekla je Kosanović.
Svaka krivotvorina može biti opasna za život
– Svaki čovjek koji posegne za ilegalnim lancima, to je životno ugrožavajuće u pojedinim situacijama. Lijekove se kupuju u ljekarni, to je jedina garancija da imate pristup provjerenom lancu. Tu ne govorimo o tome da lijek neće djelovati, malo će djelovati, bit će nekih nuspojava. Svaka krivotvorina može biti životno ugrožavajuća. Od ilegalnih lanaca građani mogu samo sami sebe zaštititi uz tijela progona, ali to je već neka druga priča”, rekla je Kosanović o mogućim posljedicama uzimanja krivotvorenih lijekova – zaključila je Milka Kosanović.