Izbor daljnjeg obrazovanja, a pogotovo akademskog, svakako je životna prekretnica. Na koji način mladi donose odluku o izboru studija, koji faktori utječu na njihov odabir i koji im je studij najpoželjniji, istražio je portal EduCentar na više od 300 ispitanika.
Većina ispitanika (80 posto) krenula je razmišljati o željenom studiju tijekom srednje škole. Čak 11 posto ispitanika oduvijek je znalo što želi upisati, dok ih je 6 posto još uvijek u procesu razmišljanja, a 3 posto ispitanika počelo je odgovarajući studij tražiti još prije srednje škole.
Kod odabira željenog studija prevladava osobni interes – 79 posto ispitanika vodi se tim načelom kada je u pitanju odabir daljnjeg obrazovanja. Malo manje od polovice ispitanika (45posto ) u obzir uzima kretanja na tržištu rada te se kod odabira studija vodi mogućnošću zaposlenja.
Treći kriterij odabira studija je njegova kvaliteta i ugled – malo više od trećine ispitanika (33 posto ) odabralo je taj kriterij kao primaran.
Plaća za odabrano zanimanje bitna je za 26 posto ispitanika te se vode njome pri odabiru studija, dok ih 18% uzima u obzir preporuku obitelji, a 10 posto iskustvo bližnjih. Najmanje ispitanika (5%) pri izboru studija bitnim smatra nizak bodovni prag za upis na željeni studij.
Bez obzira na dob, svim ispitanicima je osobni interes glavni kriterij odabira studija. Zanimljivo je da se 53 posto najmlađih ispitanika (do 19 godina) vodi mogućnošću zaposlenja, dok isto navodi tek četvrtina ispitanika (25 posto ) starijih od 36 godina.
Do informacija o studijima najviše ispitanika dolazilo je putem interneta (74 posto ), a čak 59 posto usmenom predajom. Za malo više od petine ispitanika (22 posto ) izvor informacija o studijima bila je škola odnosno profesori, dok ih je 19 posto informacije dobilo od obitelji, a 9 posto ispitanika se ‘poslužilo’ novinama. Kao izvor informacija o studijima najmanje ispitanika je koristilo brošure i razne edukativne sajmove (4 posto ).
Budući da izbor studija nije nimalo laka odluka, većina ispitanika se savjetuje s nekim pri donošenju odluke (78 posto). Ponajviše se savjetuju s roditeljima (57 posto) i prijateljima (44 posto). Za savjet profesora pitalo je 16 posto ispitanika, a njih 15 posto odabralo je profesionalnu orijentaciju.
Muškarci bi prije pauzirali godinu ili čak odustali od studija nego žene
Ispitanicima su jednako poželjna dva fakulteta kada je u pitanju njihov prvi izbor – Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (12 posto) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (12 posto). Na trećem mjestu nalazi se Veleučilište VERN’ (8 posto), zatim Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (5 posto) i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (5 posto).
Studij prvog izbora za muškarce Veleučilište VERN’ (11 posto), a zatim Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (8 posto) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (6 posto).
Studij prvog izbora za žene je Filozofski fakultet u Zagrebu (11 posto), zatim Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (8 posto). Treće mjesto poželjnosti kod ženskih ispitanika dijele Fakultet političkih znanosti, Hrvatski studiji i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Po pitanju studija drugog izbora dolazi do rotacije studija – 10 posto ispitanika odabralo bi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dok bi se njih 8 posto odlučilo za Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na trećem mjestu ponovno se nalazi Veleučilište VERN’ kojeg bi odabralo 5 posto ispitanika.
Ukoliko ne uspiju upisati željeni studij, više od polovice ispitanika (58 posto) bi pokušalo upisati studij drugog izbora. Pauziranje godine opcija je za 19 posto ispitanika,dok bi ih se 6 posto odselilo u drugi grad radi upisivanja studija prvog izbora. Od akademskog obrazovanja odustalo bi 6 posto ispitanika koji bi zatim počeli tražiti posao, dok bi ih 4 posto otišlo na studij u inozemstvo.
Zanimljivo je da bi pauziranje godine odabralo više muškaraca (23 posto) nego žena (17 posto). Ujedno na odustajanje od studija i traženje posla prije bi se odlučili muškarci (11 posto) nego žene (5posto).